Ukrajinska bojišnica: Roboti preuzimaju ključne uloge u borbi

Ukrajinski vojnici sve češće koriste robote naoružane puškama i drugim oružjem, omogućujući im da otvaraju vatru na ruske snage i time smanjuju izravnu izloženost ljudskih života opasnosti. Ovi robotski sistemi dio su neprekidne tehnološke utrke između Ukrajine i Rusije.

Aleksandr Jabačanka, voditelj odjela za robotske sisteme u ukrajinskom bataljonu Da Vinci Wolves, objasnio je za Business Insider da je glavna vrijednost ovih robota u njihovoj sposobnosti obavljanja zadataka koje ni najhrabriji ukrajinski vojnici ne mogu izvesti.

Ukrajina je već prepoznata po razvoju zračnih dronova, a sada sve veći broj domaćih kompanija razvija kopnene robote. Ovi roboti mogu obavljati razne funkcije, uključujući evakuaciju ranjenika, postavljanje i aktiviranje mina, detoniranje u neprijateljskim položajima, pa čak i gađanje ruskih meta. Iako sama tehnologija nije nova, njezina primjena na terenu postaje sve raširenija.

Izazovi masovne primjene i inovacije

Masovna primjena ove tehnologije mogla bi značajno ojačati Ukrajinu, koja raspolaže s manjim ljudskim i vojnim resursima u odnosu na Rusiju, te se često suočava s nedosljednom međunarodnom podrškom. Međutim, i Rusija razvija slične tehnologije. Tradicionalno, ukrajinski vojnici u utvrđenim položajima, poput rovova, pucaju iz mitraljeskih gnijezda, što ih čini izloženima neprijateljskoj vatri i zahtijeva česte smjene.

Vojnik upravlja robotom, a robot sada može ‘raditi stvari koje ranije nije bilo moguće izvesti, čak ni za najhrabrije pješaštvo’. Na primjer, može nastaviti pucati i pod izravnom neprijateljskom vatrom.

Među ukrajinskim robotskim rješenjima ističe se model ‘Burja’ domaće kompanije Frontline. Radi se o daljinski upravljanoj kupoli bacača granata koja se može montirati na vozilo s gusjenicama. Ukrajina sve više ulaže u mobilne robote opremljene oružjem. Tako je u aprilu ukrajinsko ministarstvo odbrane odobrilo upotrebu domaćeg kopnenog robotskog sistema D-21-12R, opremljenog američkim teškim mitraljezom Browning kalibra 12,7 mm.

Unatoč napretku, Jabačanka napominje da se mobilni roboti s oružjem još uvijek ne koriste u širokom obimu. “Još uvijek ne funkcioniraju na način koji bi imao masivan učinak na bojišnici”, ističe. Jedan od glavnih razloga je poteškoća u održavanju stabilne veze s robotom. Rusko ometanje signala ili fizički napad na robota može rezultirati gubitkom kontrole, pretvarajući ga u “skupu hrpu metalnog otpada”.

Globalna pažnja i budućnost borbene robotike

Iako se upotreba robota na bojišnici povećava, nisu sve jedinice opremljene njima niti ih koriste u velikom broju. Jabačanka navodi da je njegova postrojba “pionir” u korištenju robota te da svoja iskustva dijele s drugim jedinicama.

Tehnologija bespilotnih kopnenih vozila (UGV – Unmanned Ground Vehicles) nije nova, ali svijest o njenom potencijalu raste – od “robota-pasa” do vozila na gusjenicama bez posade. Mnoge zapadne zemlje pomno prate iskustva iz rata u Ukrajini, analizirajući primjenu takozvanih kopnenih dronova.

Ukrajinske kompanije brzo inoviraju unatoč ratnim uslovima, uz podršku vlade, iako s ograničenim sredstvima i mnoštvom tehnoloških rješenja na tržištu. “Ovaj rat je pokazao da besposadna kopnena vozila imaju stvarno važnu ulogu na bojišnici”, zaključuje Jabačanka.

U Ukrajini se roboti neprestano dorađuju i prilagođavaju, često uz modifikacije koje uvode sami vojnici na terenu. Oni su u stalnom kontaktu s domaćim proizvođačima, prenoseći probleme i prijedloge za poboljšanja. Robote proizvode i brojne zapadne kompanije, a neke od njih već imaju proizvode u upotrebi u Ukrajini. Primjerice, estonski proizvođač Milrem Robotics isporučio je Ukrajini svoja besposadna kopnena vozila THeMIS.