Rusija pred izazovom: Zamjena bombardera uništenih u ukrajinskim napadima dronovima

Rusija će se suočiti s višegodišnjim naporima da nadoknadi nuklearno sposobne bombardere oštećene u ukrajinskim napadima dronovima prošlog vikenda, što dodatno opterećuje program modernizacije koji je već kasnio. Prema izvještajima zapadnih vojnih zrakoplovnih stručnjaka, satelitske fotografije aerodroma u Sibiru i na ruskom dalekom sjeveru prikazuju opsežnu štetu od napada, s nekoliko aviona potpuno spaljenih, iako postoje različite verzije o ukupnom broju uništenih ili oštećenih letjelica.

Sjedinjene Države procjenjuju da je pogođeno do 20 ratnih aviona, što je otprilike polovina broja koji je procijenio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a oko 10 ih je uništeno, potvrdila su dva američka zvaničnika za Reuters. Iako je ruska vlada u četvrtak negirala uništenje bilo kakvih aviona i izjavila da će šteta biti popravljena, ruski vojni blogeri govore o gubitku ili ozbiljnom oštećenju desetak aviona, optužujući komandante za nemar.

Ovi napadi – pripremljeni tokom 18 mjeseci u ukrajinskoj obavještajnoj operaciji nazvanoj “Paukova mreža”, i izvršeni dronovima koji su prokrijumčareni blizu baza u kamionima – nanijeli su snažan simboličan udarac zemlji koja je, tokom rata u Ukrajini, često podsjećala svijet na svoju nuklearnu moć. Međutim, stručnjaci su istakli da ovi gubici neće ozbiljno uticati na ruske sposobnosti nuklearnog udara, koje se uglavnom sastoje od kopnenih i podmorskih projektila.

Operativni izazovi i ograničenja zamjene flote

Međutim, bombarderi Tu-95MS Bear-H i Tu-22M3 Backfire, koji su pogođeni, dio su flote dalekometne avijacije koju je Rusija koristila tokom cijelog rata za ispaljivanje konvencionalnih projektila na ukrajinske gradove, vojne baze, energetske infrastrukture i druge ciljeve, objasnio je Džastin Bronk (Justin Bronk), zrakoplovni stručnjak iz istraživačkog centra RUSI u Londonu. Ista je flota također redovno obavljala patrolne letove u Arktiku, Sjevernom Atlantiku i sjevernom Pacifiku kao demonstraciju snage i odvraćanja zapadnih protivnika Rusije.

Bronk procjenjuje da je na početku invazije na Ukrajinu 2022. godine Rusija imala flotu od 50-60 Bear-H aviona i oko 60 Backfirea, uz oko 20 nuklearno sposobnih teških bombardera Tu-160M Blackjack. On je procijenio da je Rusija sada izgubila više od 10% kombinovane flote Bear-H i Backfirea, uzimajući u obzir napade prošlog vikenda i gubitak nekoliko aviona ranije u ratu – jednog oborenog i ostalih pogođenih na zemlji. Ovi gubici “će stvoriti veliki pritisak na ključnu rusku silu koja je već radila na maksimalnom kapacitetu”, izjavio je Bronk za Reuters. Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Izazovi projekta i sankcije

Zamjena ovih aviona bit će izazovna. I Bear H i Backfire su avioni dizajnirani u sovjetsko doba i prestali su se proizvoditi prije nekoliko desetljeća, rekao je Daglas Bari (Douglas Barrie), stručnjak za zrakoplovstvo pri Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, iako su postojeći avioni tokom godina modernizirani. Bari je istakao da je izgradnja novih aviona istog tipa vrlo malo vjerovatna, te da je nejasno ima li Rusija bilo kakve iskoristive rezervne okvire bilo kojeg tipa.

Zapadne sankcije protiv Rusije imale su za cilj ograničiti uvoz komponenti poput mikroprocesora koji su ključni za avionske sisteme, iako je Moskva do sada bila relativno uspješna u pronalaženju alternativnih izvora, dodao je Bari. Rusija je modernizirala svoju flotu bombardera Blackjack, a Putin je prošle godine poslao jasan signal Zapadu obavivši 30-minutni let u jednom takvom avionu i proglasivši ga spremnim za službu. Međutim, proizvodnja novih Blackjacka je spora – jedan ruski vojni bloger ove sedmice je naveo da se proizvode četiri godišnje – a zapadni stručnjaci kažu da se napredak u razvoju ruske sljedeće generacije bombardera PAK DA također kreće sporo.

Federacija američkih naučnika (FAS) navela je u izvještaju prošlog mjeseca da je Rusija potpisala ugovor s proizvođačem Tupoljevom 2013. godine za izgradnju PAK DA, ali su citirali ruske medijske izvještaje koji kažu da probni letovi nisu zakazani prije sljedeće godine, a početna proizvodnja bi trebala početi 2027. godine. Iako bi bilo logično da Rusija pokuša ubrzati svoje planove za PAK DA, možda neće imati kapaciteta, rekao je Hans Kristensen (Hans Kristensen), direktor Projekta nuklearnih informacija pri FAS-u. On je u telefonskom razgovoru izjavio da se Rusija suočava s kašnjenjima u nizu drugih velikih odbrambenih projekata, uključujući i novu interkontinentalnu balističku raketu Sarmat. Bronk iz RUSI-ja također je skeptičan u vezi s Moskovskim šansama za ubrzavanje vremenskog okvira za sljedeću generaciju bombardera. “Rusija će se boriti da uopšte isporuči program PAK DA u narednih pet godina, a kamoli da ga ubrza, zbog budžetskih manjkova te ograničenja u materijalima i tehnologiji nametnutih industriji zbog sankcija,” zaključio je.