Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici bio je domaćin Druge naučno-stručne konferencije s međunarodnim učešćem pod nazivom “Edukacija i izazovi savremenog doba – nauka u službi prakse”. Tokom skupa raspravljalo se o umjetnoj inteligenciji, mentalnom zdravlju u obrazovnom sistemu, inkluziji i traumama, između ostalog.

Ubrzani tehnološki napredak i globalizacija, pored brojnih mogućnosti, donose i ozbiljne izazove. Ovogodišnja konferencija stavila je akcenat na kritičko promišljanje informacija o umjetnoj inteligenciji, s ciljem pronalaženja odgovora na pitanje kako obrazovni sistem treba da se nosi s tim promjenama.

Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta prof. dr. Muharem Adilović istakao je da je na njihovoj ustanovi posebno važna odgojna komponenta koja u doba vještačke inteligencije još uvijek nije dovoljno istražena ni definisana. “Etički aspekti korištenja umjetne inteligencije zato će biti u fokusu naših plenarnih izlaganja”, kazao je Adilović.

Prodekanesa za naučno-istraživački rad prof. dr. Anela Hasanagić naglasila je da je jedan od osnovnih ciljeva konferencije povezivanje naučnih istraživanja i praktičnog rada. “Želimo da nauka konačno bude u istinskoj službi prakse. Kroz istraživačke i stručne radove nastojimo pripremiti stručnjake koji rade s mladima i starijima za sve izazove savremenog doba”, izjavila je Hasanagić.

Učesnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske predstavili su više od 50 naučnih i stručnih radova. Zajednički su istakli važnost razumijevanja savremenih problema s kojima se susreću djeca i mladi, unapređenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima, razvoj inkluzivnih praksi te jačanje profesionalnih kompetencija stručnjaka pomagačkih profesija.

Profesorica na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu prof. dr. Mirjana Beara-Benjak posebno je naglasila da odgajatelji moraju imati specifične kompetencije kako bi kroz koncept “Vrtića budućnosti” – na relaciji između tehnologije i humanosti – pripremili djecu za novi vijek. “Bez kontinuiranog profesionalnog razvoja odgajatelja nema kvalitetne podrške djeci. Ne mislimo samo na praćenje tehnološkog razvoja, koji se posljednjih godina ubrzano mijenja, već i na demografske i kulturološke promjene koje zahtijevaju adekvatno prilagođavanje”, pojasnila je Beara-Benjak.

Na konferenciji je zaključeno da pomagačke profesije moraju razvijati inovativne modele rada prilagođene savremenim društvenim izazovima, posebno u digitalnom okruženju, mentalnom zdravlju i socijalnoj podršci mladima. Također, potrebno je djelovati u smjeru izgradnje kvalitetnijeg, inkluzivnijeg i humanijeg društva koje počiva na znanju, odgovornosti i uvažavanju različitosti.