Istraživači ističu da jedna uobičajena svakodnevna aktivnost može imati veći uticaj na proces starenja nego što se obično pretpostavlja.

Uz sve veće zanimanje za tehnike produžavanja životnog vijeka, stručnjaci podsjećaju da na dugovječnost najviše utiču osnovne, svakodnevne prakse. Uravnotežena prehrana, redovita fizička aktivnost i kvalitetan san i dalje predstavljaju osnovu zdravog i dugog života.

Hronično neispavanje jedan je od najrasprostranjenijih obrazaca ponašanja koji doprinosi bržem starenju. “Kada organizam hronično ne dobija dovoljno sna, on gubi kapacitet da popravi i obnovi oštećeno tkivo. San je od suštinskog značaja za regeneraciju ćelija”, objašnjava endokrinolog dr Sarah Von u izjavi za Parade.

Hronični nedostatak sna može izazvati oštećenja na DNK molekulama.

Prema dr Von, produženi nedostatak sna podstiče oksidativni stres i upalne procese, što s vremenom vodi ka oštećenju stanica. “Smatra se da ova neravnoteža – više oštećenja uz manje efikasnu obnovu – doprinosi biološkom starenju”, navodi ona. Istraživanja su pokazala da hronično neispavanje može čak dovesti do oštećenja DNK.

Ni neurolog dr Tommy Wood ne ostaje po strani. “Ukoliko nivo kortizola ostane povišen duži period, to može narušiti funkciju imunološkog sistema”, ističe on. Dodaje da nedostatak sna potiče upalne reakcije u organizmu, što također pospješuje ubrzano starenje.

Nedostatak sna ne utiče samo na unutrašnje zdravlje, već i na vanjski izgled. Dr Von tvrdi da su u jednoj studiji samo dvije noći skraćenog sna smanjile hidrataciju i elastičnost kože. Dr Wood ističe da neispavanje može oštetiti proizvodnju kolagena i elastina, zbog čega koža brže gubi čvrstoću i mladalački sjaj.