Kafa je jedan od najpopularnijih napitaka širom svijeta, a njena uloga daleko prevazilazi samo jutarnje buđenje. Ovaj napitak ima snažan socijalni i kulturni značaj, a najčešće se konzumira u obliku turske kafe ili espressa.

Za većinu zdravih osoba kafa je poželjan napitak, pod uslovom da se priprema bez dodatnog šećera i eventualno s mlijekom ili bez njega.

Zahvaljujući antioksidansima, kafa ima blagotvoran učinak na organizam, ali osobe koje nemaju dovoljno enzima za razgradnju kofeina često je izbjegavaju zbog simptoma poput lupanja srca.

Opće zdravstvene preporuke kažu da zdrave odrasle osobe mogu piti između dvije i tri šoljice kafe dnevno, dok se trudnicama i pojedinim grupama s obzirom na podnošljivost savjetuje manja količina.

Stručnjaci preporučuju da se prvo doručkuje, pa da se tek onda pije kafa kako bi se zaštitio želudac, iako neki ljudi kafu dobro podnose i na prazan stomak.

Kada se govori o ograničenjima kafe, najčešće se spominju lupanje srca, nesanica i pretjerana stimulacija. No, postavlja se pitanje kakva je veza između kafe i gušterače koja je izuzetno važan organ zadužen za lučenje probavnih enzima i proizvodnju hormona.

Gušterača ima endokrinu i egzokrinu ulogu, a njena funkcija je ključna za pravilnu probavu i regulaciju šećera u krvi.

Kada je riječ o umjerenoj konzumaciji kafe i ako je dobro podnosimo, ona može djelovati zaštitno na gušteraču. Polifenoli i antioksidansi iz kafe poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin, čime se smanjuje opterećenje ovog organa.

Time se istovremeno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali treba imati na umu da kafa ne može biti jedini saveznik u prevenciji. Neće pomoći ako se vodi nezdrav način života, loše hrani, ne spava dovoljno ili se ne kreće.

Antioksidansi pomažu u neutralizaciji oksidativnog stresa, što može smanjiti rizik od upale gušterače, pa čak i raka gušterače. Ipak, jedan napitak ne može biti jedina mjera prevencije.

Kafa stimuliše lučenje hormona kolecistokinina, koji podstiče gušteraču na lučenje probavnih enzima i tako olakšava probavu. Međutim, kod osoba koje već imaju akutnu upalu gušterače to može biti kontraproduktivno i izazvati bol.

U akutnoj fazi upale gušterače preporučuje se izbjegavanje kofeina, jer stimulacija enzima može pogoršati simptome.

Odnos kafe i gušterače je složen, ali uglavnom pozitivan. Izbjegavanje kofeina tokom upale ne znači da je kafa uzrok problema, već da zbog pojačanog lučenja enzima simptomi mogu biti izraženiji.