Lako je pomisliti da je karcinom bolest na koju pojedinac nema gotovo nikakav uticaj. Međutim, savremena istraživanja posljednjih godina uvjerljivo dokazuju suprotno: veliki broj slučajeva mogao bi biti spriječen promjenom životnih navika i primjenom javnozdravstvenih mjera koje su odavno poznate, ali se i dalje nedovoljno provode.

Nova analiza Svjetske zdravstvene organizacije otkriva da je više od trećine svih slučajeva raka u svijetu povezano s faktorima rizika koji se mogu promijeniti ili ukloniti. Još je upečatljiviji podatak da gotovo polovina preventabilnih slučajeva potječe od samo dvije navike – pušenja i konzumiranja alkohola.

Prema podacima koje prenosi magazin Science Alert, u 2022. godini širom svijeta registrovano je gotovo 19 miliona novih dijagnoza raka. Otprilike 38 posto tih slučajeva povezano je s faktorima rizika na koje ljudi, zdravstveni sistemi i države mogu utjecati.

Među tim faktorima su pušenje, alkohol, gojaznost, fizička neaktivnost, zagađenje zraka, ultraljubičasto zračenje, pojedine infekcije i profesionalna izloženost štetnim materijama.

Najveći pojedinačni faktor rizika ostaje duhan. Pušenje je povezano s oko 15 posto svih slučajeva raka zabilježenih te godine, dok je kod muškaraca taj postotak bio još veći – gotovo svaki četvrti novi slučaj raka mogao se dovesti u vezu s cigaretama.

Međutim, studija pokazuje da problem nije samo u duhanu. Naučnici upozoravaju i na ozbiljan uticaj zagađenja zraka, posebno kad je riječ o raku pluća. U istočnoj Aziji, primjerice, oko 15 posto slučajeva raka pluća kod žena povezano je upravo sa zagađenjem, dok je u sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji taj postotak među muškarcima još viši.

Odmah iza pušenja nalazi se alkohol. Istraživači procjenjuju da je konzumiranje alkohola povezano s više od 700.000 novih slučajeva raka godišnje, odnosno s 3,2 posto svih dijagnoza.

Kada se spoje efekti pušenja i alkohola, dolazi se do zabrinjavajućeg podatka: ove dvije navike zajedno povezane su s gotovo 48 posto svih slučajeva raka koji bi mogli biti spriječeni.

Analiza je obuhvatila i infekcije koje mogu povećati rizik od razvoja karcinoma. Oko deset posto novih slučajeva povezano je s virusima i bakterijama, uključujući humani papiloma virus (HPV), koji je jedan od glavnih uzroka raka grlića materice.

Iako danas postoji vakcina koja može značajno smanjiti rizik od HPV infekcija i povezanih bolesti, obuhvat vakcinacijom u mnogim zemljama i dalje ostaje nizak.

Naučnici posebno naglašavaju da se rizici razlikuju od regije do regije, što znači da prevencija ne može biti univerzalna, već mora pratiti specifične probleme pojedinih društava – od zagađenja i siromaštva do dostupnosti zdravstvene zaštite i obrazovanja.

“Ovo je prva globalna analiza koja pokazuje koliki dio rizika od raka dolazi od uzroka koje možemo spriječiti”, izjavio je Andre Ilbavi iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Istraživači zaključuju da bi gotovo četiri od deset slučajeva raka širom svijeta moglo biti izbjegnuto kada bi se sistematski smanjila izloženost poznatim faktorima rizika.

Poruka studije nije dramatična, već gotovo jednostavna: rak se ne može uvijek spriječiti, ali velik broj slučajeva nije pitanje sudbine, već načina života, javnih politika i odluka koje se donose mnogo prije prve dijagnoze.