Prema najnovijim istraživanjima, čak 1,2 milijarde ljudi širom svijeta suočava se s nekim oblikom mentalnog poremećaja, što predstavlja skok od 95,5 posto u odnosu na period devedesetih godina prošlog stoljeća.

Najizraženiji rast zabilježen je kod anksioznosti i depresije, koje su ujedno bile i najučestalije dijagnoze u 2023. godini.

Treće mjesto na listi zauzimaju poremećaji ličnosti koji nisu praćeni drugim mentalnim problemima niti upotrebom psihoaktivnih supstanci.

Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu Lancet, obuhvatilo je 204 zemlje i 12 kategorija mentalnih smetnji, a autori upozoravaju kako svijet ulazi u fazu pogoršanja ovih problema što izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Glavni autor studije Damian Santomauro istakao je kako su ga razmjere ove pojave duboko potresle.

Prema njegovim riječima, u igri je mnoštvo čimbenika koje je izuzetno teško razdvojiti.

Santomauro, vanredni profesor na Školi javnog zdravlja Univerziteta u Kvinslendu u Australiji, naglašava da suočavanje s ovim rizicima zahtijeva globalno kolektivno djelovanje.

Među ostalim praćenim poremećajima nalaze se bipolarni poremećaj, šizofrenija, poremećaji iz autističnog spektra, hiperaktivnost, anoreksija, bulimija, distimija te poremećaj ponašanja.

Istraživači su utvrdili porast svih 12 vrsta poremećaja, pri čemu je broj slučajeva anksioznosti povećan za 158 posto, a depresije za 131 posto u odnosu na 1990. godinu.

Najrjeđe zastupljeni poremećaji bili su anoreksija, bulimija i šizofrenija, iako ni ta stanja nisu zanemariva.

Većina mentalnih smetnji češće se javlja kod žena, dok su autizam, poremećaji ponašanja, ličnosti i neobjašnjiva intelektualna ometenost ipak češći kod muškaraca.

Studija pomaže i u rasvjetljavanju utjecaja pandemije COVID-19 na stope mentalnih oboljenja.

Prije pandemije stope anksioznosti i depresije već su rasle, ali nakon krize depresija se zadržala na povišenom nivou i nije se vratila na predpandemijske vrijednosti, dok je anksioznost dostigla vrhunac i ostala visoka sve do 2023. godine, otkrio je tim.

U istraživanju se obrađuje i problem nedovoljnog prijavljivanja mentalnih tegoba, što je česta pojava kod ovakvih bolesti.

Pol Bolton, naučnik s Odjeljenja za mentalno zdravlje Škole javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg u Baltimoru, navodi kako tačan broj nije poznat, ali su procjene iz studije najbliže stvarnim svjetskim brojkama.

Istraživanje predstavlja analizu podataka iz Studije o globalnom teretu bolesti, povreda i faktora rizika (GBD) iz 2023. godine, koju vodi Institut za metriku i evaluaciju zdravlja Univerziteta u Washingtonu.

Ova studija, pokrenuta početkom devedesetih, uključuje hiljade istraživača širom svijeta i od 2007. godine primarno je finansira Fondacija Gates, prenosi CNN.

Iskustva s mentalnim zdravljem i dostupnost pomoći znatno se razlikuju, a veliki dio tereta za poboljšanje leži na kreatorima politika i zdravstvenim vlastima, ističu stručnjaci.

Naučnici napominju da brojni pozitivni i negativni faktori doprinose višim stopama ovih poremećaja.

Psihijatar Robert Trestman ističe kako je stigma mentalnih bolesti znatno smanjena, pa se ljudi mnogo lakše obraćaju za pomoć umjesto da pate u tišini.

Santomauro i drugi eksperti savjetuju svima koji se bore s ovim problemima da potraže stručnu pomoć, terapiju, lijekove i podršku, ali i da poboljšaju način života kroz zdravu ishranu, društvene veze, fizičku aktivnost, san, hobije te uravnotežen odnos posla i privatnog života.