Možda upravo sjedite za radnim stolom čitajući ove redove, nesvjesni da vaše tijelo prolazi kroz suptilne, ali ozbiljne promjene koje se dešavaju mimo vaše svijesti.

Zamislite da vam ljekar kaže da je vaš životni stil jednako opasan kao pušenje kutije cigareta dnevno. Slično je i sa dugotrajnim sjedenjem – navikom koja je postala toliko uobičajena da je gotovo ne primjećujemo, a koja tiho i sistematski narušava zdravlje.

Alarmantni podaci iz velikih studija

Analizom 13 velikih istraživanja koja su obuhvatila više od milion ispitanika, naučnici su ustanovili da sjedenje duže od osam sati dnevno, bez adekvatne fizičke aktivnosti, nosi rizik od smrtnosti uporediv s gojaznošću i pušenjem. Još jedna studija na oko 800.000 ljudi pokazala je da osobe koje najviše vremena provode sjedeći imaju čak 150 odsto veći rizik od bolesti i prijevremene smrti u odnosu na one koji najmanje sjede.

Šta se događa u organizmu?

Srce je jedan od najpogođenijih organa. Ljudi koji većinu radnog dana provode sjedeći suočavaju se s 34 odsto većim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim oboljenjima. Krvni sudovi također trpe – protok krvi usporava, a masne kiseline se lakše talože, povećavajući šansu za srčani i moždani udar.

Gušterača i nivo šećera u krvi dodatno su ugroženi. Uz višak kilograma, sedentarni stil života dovodi do insulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma. Mozak nije pošteđen – dugotrajno sjedenje povećava rizik od depresije za oko 14 odsto.

Kardiolog dr. Benjamin Levin iz UT Southwestern Medical Center upozorava da sjedenje može uzrokovati ukrućivanje lijeve komore srca, što podiže krvni pritisak i rizik od srčane insuficijencije.

Zašto vikend trening nije dovoljan?

Mnogi vjeruju da je dovoljno odraditi trening vikendom kako bi se poništili efekti sjedenja tokom radne nedjelje. Međutim, istraživanje Massachusetts General Hospital pokazalo je da dugotrajno sjedenje povećava rizik od srčanih aritmija, srčanog udara i insuficijencije čak i kod onih koji formalno ispunjavaju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o 150 minuta aktivnosti sedmično. Jednostavno rečeno, osam do deset sati sjedenja ne može se poništiti jednim vikend treningom.

Kritične godine: 35 do 55

Upravo u tom periodu ljudi najviše sjede zbog karijere i obaveza, dok tijelo gubi otpornost na loše navike. Ipak, postoje dobri pokazatelji. Kardiolozi su pratili fizički neaktivne osobe koje su dvije godine provodile strukturirani program vježbanja – učesnici su značajno poboljšali kondiciju i elastičnost srčanog mišića. Srce se može “istrenirati” i oporaviti.

Što možete učiniti već danas?

Čak i male promjene donose razliku. Studija objavljena u British Journal of Sports Medicine ukazuje da samo 22 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti dnevno može znatno smanjiti zdravstvene rizike povezane sa sjedenjem.

Praktični koraci uključuju: ustanite i prošetajte svakih 60 do 90 minuta, telefonirajte stojeći ili u hodu, koristite stepenice umjesto lifta, prošetajte deset minuta nakon ručka, a dio sastanka, ako je moguće, obavite u hodu.

Ljudi često nisu svjesni štetnosti jer je takav način života postao norma. Bol u leđima, umor, ukočenost, zadihanost pri penjanju uz stepenice ili loš san nisu samo znakovi starenja – to su upozorenja da se premalo krećemo. Pitanje nije hoćete li, nego kada ćete krenuti s promjenama. Mali koraci su važni, ali za dugoročno zdravlje preporučuje se organizirana fizička aktivnost najmanje dva do tri puta sedmično.