Kineski tankeri prelaze moreuz

Iran je gotovo potpuno zatvorio Hormuški moreuz za sve brodove osim vlastitih od početka američko-izraelskih napada 28. februara, što je izazvalo najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energentima u istoriji. Washington je prošlog mjeseca odgovorio vlastitom blokadom iranskih luka.

Teheran je u srijedu uspostavio “kontroliranu pomorsku zonu” u moreuzu i poručio da će prolaz biti moguć samo uz dozvolu novoosnovanog tijela. Namjera je ponovno otvoriti moreuz za prijateljske države koje poštuju pravila, što bi moglo uključivati i naknade za pristup – nešto što Amerika smatra neprihvatljivim.

Dva ogromna kineska tankera sa ukupno oko četiri miliona barela nafte u srijedu su izašla iz moreuza. Iran je prošle sedmice, dok je Trump boravio u Pekingu na samitu, objavio da je ublažio pravila za kineske brodove. Južnokorejski ministar vanjskih poslova izjavio je u srijedu da južnokorejski tanker prelazi moreuz u saradnji s Iranom.

Brodovni monitoring Lloyd's List zabilježio je da je prošle sedmice moreuz prošlo najmanje 54 broda, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu sedmicu. Iran je saopćio da je 26 brodova prešlo u posljednja 24 sata, što je i dalje samo djelić od 140 dnevno prije rata.

Pritisak za okončanje rata

Trump je pod pritiskom da okonča rat, jer rastuće cijene energenata štete njegovoj Republikanskoj stranci uoči kongresnih izbora u novembru. Referentni jednomjesečni Brent fjučersi zaključili su trgovinu u srijedu na 105,02 dolara po barelu, što je pad od 5,63 posto na dan zbog oživljene nade u dogovor.

“Investitori žele vidjeti mogu li Washington i Teheran pronaći zajednički jezik i postići mirovni sporazum, s obzirom na to da se stav SAD-a mijenja iz dana u dan”, rekao je Toshitaka Tazawa, analitičar iz Fujitomi Securities. Američko-izraelsko bombardiranje ubilo je hiljade ljudi u Iranu prije nego što je obustavljeno primirjem početkom aprila. Izrael je također ubio hiljade i protjerao stotine hiljada iz njihovih domova u Libanu, koji je napao u potrazi za Hezbollahom, militijom koju podržava Iran. Iranski udari na Izrael i susjedne zaljevske države usmrtili su desetine ljudi. Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavili su pri pokretanju rata da su im ciljevi obuzdati iransku podršku regionalnim milicijama, rastaviti njegov nuklearni program, uništiti raketne kapacitete i olakšati Irancima da svrgnu svoje vladare. Međutim, Iran je zadržao svoje zalihe uranijuma obogaćenog gotovo do nivoa oružja, kao i sposobnost da prijeti susjedima raketama, dronovima i posredničkim milicijama. Njegovi klerikalni vladari, koji su ugušili masovni ustanak početkom godine, nisu se suočili ni s kakvom znakom organizovane opozicije od početka rata.