Libanski predsjednik Joseph Aoun sastao se u utorak u Bejrutu s Vincentom Giroudom, šefom kabineta francuskog predsjedništva, a tema razgovora bila je francuska inicijativa koja ima za cilj pomoći u razgraničenju kopnene granice između Libana i Sirije.

Kako je saopćeno iz predsjedništva, razgovori su obuhvatili odnose dvije zemlje, a poseban fokus stavljen je na francuski prijedlog koji se oslanja na karte i dokumente iz mandatnog perioda, koje Francuska posjeduje.

Tokom tog perioda Francuska je, provodeći svoju kolonijalnu politiku, podijelila područje današnjeg Libana i Sirije, stvorivši takozvanu „Državu Veliki Liban“ iz 1920. godine, što je dovelo do preklapanja granica i sporova koje zajednički odbori nisu uspjeli riješiti.

Sredinom prošle godine libansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako je iz Parisa primilo kopije arhivskih dokumenata i karata koje se tiču granice sa Sirijom, što bi moglo unaprijediti proces demarkacije kopnene granice između dvije države.

U posebnom dijelu razgovora, Aoun je francuskog gosta upoznao s „izraelskim neprijateljskim praksama, poput rušenja kuća eksplozivom i buldožerima te napada na civile“, ističući da je opcija pregovora koju je prihvatio usmjerena na okončanje patnje stanovnika juga i Libanaca uopće.

Razmatrali su i period nakon povlačenja Privremenih snaga UN-a iz Libana s juga zemlje, koje je najavljeno za početak iduće godine. Tom prilikom Aoun je pozdravio spremnost Francuske i drugih evropskih država da zadrže svoje snage na jugu kako bi pomogle libanskoj vojsci u očuvanju sigurnosti i stabilnosti.

Prema najnovijim zvaničnim podacima, od 2. marta ove godine u izraelskim napadima na Liban ubijeno je 2.702 ljudi, ranjeno 8.311, dok je više od 1,6 miliona osoba – otprilike jedna petina stanovništva – raseljeno. Izrael okupira područja u južnom Libanu, od kojih neka drži decenijama, a druga je zauzeo tokom rata 2023-2024. godine, napredujući desetak kilometara unutar južne granice.