Prema najnovijem istraživanju Friedrich Ebert Stiftunga, prosječno povjerenje u medije u Bosni i Hercegovini iznosi oko 70 posto. U Federaciji BiH mediji su na samom vrhu ljestvice povjerenja, dok u Republici Srpskoj najveće povjerenje uživaju vjerske zajednice sa 66,7 posto, a potom slijede vlast i političke stranke, dok su mediji tek na trećem mjestu.

Istraživanje je predstavljeno u Banjaluci povodom Svjetskog dana slobode medija, a novinari su razgovarali o stanju novinarskih prava. Prema riječima novinarke Milkice Milojević, koja je prezentovala nalaze, nema velikih iznenađenja – najveće prepreke za rad medija su političari, dok je finansijska zavisnost tek na trećem mjestu. Istaknula je i upadljivu razliku u povjerenju između dva entiteta.

Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina izjavila je da je iznenađujuće koliko je velika razlika u povjerenju, s obzirom na uticaj Islamske zajednice u političkom životu. Smatra da su mediji na začelju zbog višegodišnjeg negativnog narativa o njima. Ipak, primjećuje blagi pomak u povjerenju, a ljudi se sve više okreću digitalnim izvorima, nadajući se da informacije traže iz više izvora. Dodala je da postoji niz kvalitetnih portala.

U Republici Srpskoj 21 posto građana smatra da su OHR i međunarodna zajednica glavni kršitelji medijskih sloboda, dok u drugom dijelu entiteta taj stav nije zastupljen.

Urednik Capitala Siniša Vukelić ocijenio je da je atmosfera u RS relaksiranija po pitanju pritiska vlasti na medije, što pripisuje otopljavanju odnosa sa Amerikancima. Naglasio je da je Minićeva vlada otvorenija od Viškovićeve, ali da je vlast i dalje ista. Lokalna vlast u Banjaluci, kako kaže, pokazuje tendenciju da bude gora od republičke, a očekuje još gori modus kad banjalučka vlast postane republička. Dodao je da svaki političar samo deklarativno poštuje slobodu govora – dok je u opoziciji, mediji su mu super, ali čim dođe na vlast, mijenja stav.

Novinari su se u polušali složili da je bezakonje bolje, komentarišući pokušaj vlasti da donese Zakon o medijima, koji smatraju nakaradnim normiranjem, uz loš izbor ljudi koji bi trebali regulisati ovu oblast.

Ogromna većina ispitanika ne opravdava napade na novinare. I dalje je prisutan problem kriminalizacije klevete, a sve više i SLAPP tužbi.

Kada je riječ o izvorima informisanja, u Federaciji BiH najviše građana informacije dobija putem interneta (48,5 posto) i televizije (45,8 posto). U Republici Srpskoj dominiraju društvene mreže i internet, dok televiziju kao izvor koristi samo 14,5 posto ispitanika.

Istraživanje su u okviru obilježavanja Svjetskog dana slobode medija proveli BH Novinari i Fondacija Friedrich Ebert. Provedeno je CATI metodom na reprezentativnom uzorku u periodu od 22. marta do 7. aprila 2026. godine, a rezultati su predstavljeni i u Sarajevu. Ova organizacija kontinuirano prati medijske slobode od 2009. godine.

Medijske slobode u Bosni i Hercegovini u padu su posljednjih godina. Prema indeksu Reportera bez granica za 2026. godinu, BiH se nalazi na 90. mjestu od 180 država, što predstavlja pad od čak 25 mjesta u posljednje tri godine.