Krajem marta su zastupnici Evropskog parlamenta uslovno odobrili trgovinski dogovor sa Trumpom, ali uz postavljene zahtjeve.

Velika većina evropskih parlamentaraca podržala je smanjenje carina na određene američke proizvode kao prvi korak ka implementaciji sporazuma iz 2025. godine, međutim, zatražili su i dodatne sigurnosne mjere.

Iako je evropski parlament dao uslovnu saglasnost, sporazum tek treba da bude pregovaran sa državama članicama prije nego što stupi na snagu.

Nova prijetnja carinama na evropske automobile objašnjava zašto su mnoga mala preduzeća oprezna prema Trumpovim mjerama, izjavio je Dan Anthony, na čelu koalicije “We Pay the Tariffs” koja okuplja skoro 1.200 malih biznisa.

“Nikad ne znate šta može izazvati sljedeću carinsku prijetnju”, dodao je Anthony u saopćenju.

Trumpova najnovija najava uslijedila je dan nakon što je ponovo kritizirao njemačkog kancelara Friedricha Merza, poručivši mu da se fokusira na okončanje rata u Ukrajini umjesto da se “miješa” u iranska pitanja.

Njemačka bi vjerovatno najviše osjetila posljedice oštrih carina na automobile i dijelove, budući da je odgovorna za značajan dio izvoza automobila iz EU.

U aprilu je šef trgovine EU Maros Sefcovic boravio u Washingtonu gdje se sastao sa američkim sekretarom za trgovinu Howardom Lutnickom i izaslanikom za trgovinu Jamiesonom Greerom.

Tada je izjavio da EU također traži napredak u ublažavanju efekata još uvijek visokih američkih carina na čelik, dodajući da pregovori idu u pozitivnom smjeru.

Sjedinjene Američke Države su drugo najveće tržište za nove izvozne automobile iz EU, odmah iza Ujedinjenog Kraljevstva, prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila iz 2025. godine.

Više od petine izvoza vozila iz EU odlazi na američko tržište.

Samo je Njemačka 2024. godine izvezla oko 450.000 vozila u Sjedinjene Države, prema industrijskoj grupi VDA, ali je ta brojka od tada opala.