Peter Magyar i njegova stranka Tisza ostvarili su ubjedljivu pobjedu na izborima u Mađarskoj, dok je u Bugarskoj uvjerljivo trijumfovao Rumen Radev. U Sloveniji je relativni pobjednik bio premijer Robert Golob i njegov pokret Sloboda, iako je formiranje vlade i dalje neizvjesno.

Mađarska: Magyar obećava promjene

Konstitutivna sjednica za sastav mađarske vlade trebala bi se održati sredinom maja. Ove sedmice je Peter Magyar, nakon sastanaka u Briselu, skinuo mađarski veto na sankcije Rusiji i fondove za Ukrajinu. Pažnju je privukla i izjava u vezi s povratkom zemlje u članstvo Međunarodnog krivičnog suda, odakle ju je povukao Viktor Orban zbog potjernice za premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom.

“Bio sam jasan u razgovoru sa premijerom: nećemo se ponovo pridruživati, pošto još možemo da zaustavimo povlačenje. Vlada Tisze ima namjeru da zaustavi taj proces do 2. juna, kako bi Mađarska ostala članica Međunarodnog krivičnog suda. Dakle, ako je neka zemlja članica, a tražena osoba uđe na našu teritoriju, ta osoba mora biti uhapšena”, rekao je Magyar.

Bugarska: Radev pobjeđuje uz proruske tonove

Nakon Mađarske, izbori su održani u Bugarskoj, gdje je pobijedio Rumen Radev, bivši predsjednik. Bili su to peti izbori u osam godina, a prvi put za to vrijeme jedna stranka obezbijedila je takvu većinu da joj koalicija nije potrebna. Radeva nazivaju i proruskim političarem, a nakon pobjede istakao je da će Bugarska uložiti napore da nastavi svoj evropski put.

“Trebalo bi da znate da će Bugarska uložiti napore da nastavi svoj evropski put. Ali vjerujte mi, snažnoj Bugarskoj i snažnoj Evropi potrebno je kritičko razmišljanje, potreban je pragmatizam. Jer je Evropa postala žrtva sopstvene ambicije da bude moralni lider u svijetu bez pravila. Dakle, ono što je Evropi sada potrebno jeste kritičko razmišljanje, pragmatično djelovanje i dobri rezultati, posebno u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture. I ulaganje mnogo napora da povrati svoju industrijsku moć i konkurentnost. To će biti glavni doprinos Bugarske njenoj evropskoj misiji”, rekao je Radev.

Slovenija: Janša u igri za četvrti mandat

Izbori u Sloveniji bili su tijesni, a relativni pobjednik bio je premijer Robert Golob i njegov pokret Sloboda, ali su pokušaji formiranja vlade propali. Sve su oči uprte u predsjednika SDS-a Janeza Janšu, koji je najbliži osiguravanju potrebne većine od 46 glasova. Ukoliko uspije, biće to četvrta Janšina vlada.

Analiza Vladimira Todića

Vladimir Todić je na početku prokomentarisao izjavu Petera Magyara da će mu prvo putovanje biti u Poljsku. “To je na neki način i priznanje poljskom premijeru Donaldu Tusku za veliku pomoć i podršku. Sa Magyarom će ići i nova mađarska ministarka spoljnih poslova u posjeti svom kolegi Radoslavu Sikorskom. A sa druge strane, ta posjeta ima i pragmatičnu stranu, jer Peter Magyar želi da, kolokvijalno rečeno, uzme od poljskog premijera pelcer kako se blokirana sredstva iz fondova Evropske unije dobijaju. Mislim da će ta finansijska injekcija značiti za pokretanje određenih programa, s obzirom na to da u posljednje dvije godine vlada prethodnog premijera Viktora Orbana nije uradila bog zna šta na ekonomskom planu”, istakao je Todić.

Na pitanje da li Magyara može svrstati u kategoriju populista, Todić je objasnio da je još uvijek rano za tako nešto. “Mislim da je oduševljenje u krugovima Evropske unije bilo pretjerano i preuranjeno. S druge strane, sve ono što je Magyar govorio i oko energetskih odnosa sa Rusijom, bez obzira na različitu akcentaciju rusko-ukrajinskih tema u kontekstu rata, te namjera da se ide u Kinu, neke čudne reference na davno nestalu Austrougarsku, govori da je Magyar, inače član Fidesza i funkcioner Fidesza do 2024. godine, sklon određenim populističkim zahvatima u formatiranju svoje politike”, rekao je.

Dotakao se i sve češćih navoda da je Rumen Radev proruski političar. “Pa iskreno, mene čudi uopšte sada da se to pominje, kad nema Orbana, e sad su reflektori na Radeva. Kao da Radev od 2016. godine nije bio predsjednik Bugarske u dva mandata i kao da ga od 2016. godine, kao bivšeg pilota bugarske ratne avijacije, nije pratio taj trend. Bugarska vojska je struktura u Bugarskoj koja je, pored energetskog sektora, najsklonija tradicionalnoj saradnji sa Rusima na mnogim nivoima. I uopšte, politika Rumena Radeva i kao predsjednika od početka rata u Ukrajini govori u prilog tome da je on zagovornik drugačije politike prema Rusiji”, rekao je Todić i dodao da bi taj politički zahvat prema Rusiji ličio na politiku Orbana, s tim što Orban jeste ozbiljan politički teškaš koji je razigravao različite političke i geopolitičke varijante i u okviru Evropske unije i NATO-a, sa Trumpom, Putinom, Sijem i Netanyahuom, dok je Radev u tom pogledu skromnijih dostignuća.

Prokomentarisao je i odnose politike Radeva i Magyara prema pitanju Ukrajine. “Čini mi se da je Peter Magyar ovom porukom Briselu oko odblokiranja sredstava za 90 milijardi za Ukrajinu načinio najznačajniju promjenu u mađarskoj spoljnoj politici. Magyar neće i ne može da prekine sve odnose sa Rusijom jer je naslijedio čitav niz energetskih sporazuma sa Rusijom. Tek treba da se nova mađarska vlada suoči sa svim onim što su bile energetske veze Orbana sa Putinom u posljednjih 16 godina, i to, po svemu sudeći, neće biti nimalo jednostavno. Sa druge strane, mislim da će politika novog bugarskog premijera biti usmjerena ka jačanju energetskih veza sa Rusijom, odnosno da se status Lukoilove firme nekako obnovi u punom kapacitetu”, rekao je.

Dotakao se i mogućeg povratka Viktora Orbana na vlast. “Vrlo je teško sada kladiti se na to da li se Orban sprema za političku penziju. Ja ga ne bih otpisivao. U pitanju je jedan od najiskusnijih evropskih političara i, nezavisno od politike koju je vodio, nema sumnje da je u pitanju izrazito inteligentan i obrazovan čovjek”, zaključio je Vladimir Todić.