Vožnja četverocikala, poznatijih kao kvadovi (ATV/Quad vozila), postala je jedan od najpopularnijih trendova u Bosni i Hercegovini. Dok su ova vozila osmišljena za savladavanje teških off-road terena, šuma i planina, sve češće ih viđamo na gradskim asfaltnim ulicama. Adrenalin, buka i takozvana “obijesna vožnja” postali su svakodnevnica u mnogim bh. gradovima, pa tako i u Gračanici, koja bilježi veliki rast prodaje i iznajmljivanja ovih vozila.

Međutim, zbog alarmantnog rasta saobraćajnih nesreća, pojedini gradovi u BiH, ali i širom Evrope, počeli su uvoditi rigorozne zabrane.

Slučaj “Sanski Most”: Nulta tolerancija za kvadove u centru grada

Zbog sve učestalijih saobraćajnih nesreća, nerijetko s teškim tjelesnim povredama pa i smrtnim ishodima na području Unsko-sanskog kantona, lokalne vlasti su odlučile reći “dosta”. Općinska komisija za saobraćaj u Sanskom Mostu je, na inicijativu lokalne policijske stanice, krajem 2024. godine donijela historijsku odluku za ovaj grad – potpunu zabranu saobraćaja za kvadove u užem centru grada.

Postavljeni su novi saobraćajni znakovi koji zabranjuju prolazak radnim mašinama i četverociklima na potezu od Trga ljiljana do raskršća Prijedorske s Ulicom Džemala Bijedića (kod srednjoškolskog centra).

Sličan korak napravila je i Velika Kladuša, zabranivši saobraćaj za kvadove L6, L7 i T kategorije u glavnim gradskim ulicama.

Koji su glavni razlozi za ovakve zabrane u bh. gradovima?

• Obijesna vožnja: Ljeti su građani svakodnevno svjedočili agresivnoj vožnji kroz centar.

• Maloljetnici za volanom: Kvadove nerijetko voze djeca i mladi bez vozačke dozvole, bez svijesti o opasnostima.

• Nenošenje kaciga: Iako vozilo nema karoseriju koja bi zaštitila vozača prilikom prevrtanja, mnogi vozači ignorišu nošenje zaštitne opreme.

Kako je ovo riješeno u evropskim gradovima?

Evropska unija se već godinama bori s regulacijom “L” kategorije vozila u koju spadaju kvadovi. U Evropi je jasno definisano: kvadovi nisu namijenjeni za asfalt.

Glavni razlozi zbog kojih evropski gradovi zabranjuju ili strogo ograničavaju njihovu vožnju u urbanim sredinama su inženjerske i sigurnosne prirode:

• Visok centar gravitacije i nedostatak diferencijala: Većina ATV vozila (namijenjenih za terensku vožnju) nema diferencijal na stražnjoj osovini. Zbog toga, vožnja na tvrdoj podlozi poput asfalta pri skretanju stvara ogroman rizik od prevrtanja vozila.

• Stroge zabrane u pješačkim i centralnim zonama: U brojnim gradovima južne i zapadne Evrope kvadovima je potpuno zabranjen ulazak u centre gradova – ne samo zbog sigurnosti, već i zbog velike buke te nesrazmjerno visoke emisije štetnih plinova u odnosu na njihovu veličinu.

• Zakonska kontrola: U državama EU, vozila su strogo kategorisana u L6e (laki) i L7e (teški četverocikli), dok se najbrži modeli tretiraju s istom ozbiljnošću kao automobili te iziskuju adekvatne dozvole, osiguranje i zaštitnu opremu.

Pravni vakuum u BiH: Od “radne mašine” do trkaćeg vozila

U Bosni i Hercegovini, problem leži i u zakonskoj regulativi. Kvadovi se često registruju kao traktori, odnosno “radne mašine” (T-homologacija) ili laki četverocikli (L6) kojima je zakonom ograničena brzina na 45 km/h.

Međutim, na tržištu su dostupni modeli koji mogu razviti daleko veće brzine. Saobraćajni stručnjaci upozoravaju da se radi o jednim od najopasnijih vozila na cesti, koje vozači strahovito potcjenjuju. Zbog statusa “radne mašine”, policija na terenu ima problema sa adekvatnim sankcionisanjem, pogotovo kada takvim vozilom upravljaju maloljetnici.

Prevencija je bolja od liječenja

Naša lokalna sredina, blizina planine Konjuh i Ozrena, napravili su od Gračanice pravo malo središte ljubitelja kvadova.

Iznajmljivanje i vožnja po planinskim, nepristupačnim terenima uz licencirane vodiče predstavlja sjajnu turističku atrakciju i rekreaciju. Problem nastaje kada se ta “rekreacija” spusti u centar grada , među pješake, djecu i automobile.

Poučeni iskustvom Sanskog Mosta, gdje se čekalo da broj nesreća eskalira prije nego se uvela zabrana, lokalne vlasti širom BiH trebale bi proaktivno razmišljati. Gračanici, kao gradu s gustom frekvencijom saobraćaja, ne trebaju nesreće da bi se prepoznale opasnosti “obijesne vožnje” po asfaltu.

Zaključak je jasan: Kvad je vozilo namijenjeno za prirodu, blato i šumske staze (uz obavezno poštivanje ekoloških normi). Na gradskim ulicama Gračanice i drugih bh. gradova, njihova brzina, buka i nestabilnost na asfaltu predstavljaju opasnost za sve. Edukacija roditelja koji djeci kupuju ova vozila, oštrija policijska kontrola neregistrovanih vozila te potencijalno uvođenje restriktivnih zona u centrima gradova – koraci su koje ćemo, slijedeći evropske standarde, prije ili kasnije morati preduzeti.