Podvodna historija
Arheološki blago u Gibraltarskom moreuzu: Španci dokumentovali 30 brodoloma od 5. vijeka p.n.e. do Drugog svjetskog rata
Arheološki blago u Gibraltarskom moreuzu: Španci dokumentovali 30 brodoloma od 5. vijeka p.n.e. do Drugog svjetskog rata
Španski naučnici su u trogodišnjem projektu otkrili i dokumentovali preko 30 potonulih brodova u zaljevu između Algecirasa i Gibraltara. Ova arheološka riznica, koja obuhvata period od više od dvije hiljade godina, od 5. vijeka prije nove ere do Drugog svjetskog rata, predstavlja jedinstveni zapis o pomorskoj istoriji ovog strateškog područja.
Moreuz kao istorijska raskrsnica
Gibraltarski moreuz, koji povezuje Evropu i Afriku, stoljećima je bio ključna pomorska ruta. Zbog tog strateškog položaja, zaljev na njegovom sjevernom ulazu postao je pravo usko grlo kroz koje su prolazili brodovi svih vrsta – od trgovačkih i istraživačkih do ratnih. Projekt Herakles, koji vode Univerzitet u Kadizu i Univerzitet u Granadi, identificirao je ukupno 151 arheološku lokaciju, uključujući nevjerovatnih 134 brodoloma.
Do sada je detaljno dokumentirano 34 olupine, među kojima se nalaze feničanski, rimski, srednjovjekovni i moderni brodovi, kao i ostaci aviona iz 20. vijeka. Profesor Felipe Cerezo Andreo, vođa projekta, ističe da je riječ o jednom od rijetkih mjesta na Mediteranu s tako raznovrsnim i gusto raspoređenim ostacima različitih civilizacija.
Od Punskih ratova do maskiranih topovnjača
Najstariji pronađeni brod potiče iz punskog perioda 5. vijeka prije nove ere, dok deseci rimskih brodova svjedoče o intenzivnoj trgovini. Među zanimljivijim nalazima je i olupina španske topovnjače Puente Mayorga IV iz 18. stoljeća. Takva plovila su korištena za brze i prikrivene napade na britanske ratne brodove u blizini Gibraltara, često maskirana kao ribarski brodovi prije nego što bi iznenada otvorila vatru.
Tokom istraživanja pronađen je i neobičan predmet – drvena kutija u obliku knjige. Iako se isprva pretpostavljalo da je služila za skrivanje tajnih dokumenata, analiza je pokazala da je sadržavala samo drvene češljeve, što ukazuje na svakodnevnu, ličnu namjenu.
Istraživači upozoravaju da su ova nalazišta ugrožena modernim razvojem, radovima na produbljivanju dna, izgradnjom infrastrukture i klimatskim promjenama. Dodatni problem predstavlja invazivna alga koja prekriva olupine. Kako bi podigli svijest o važnosti očuvanja, tim je izradio virtualne modele lokaliteta sa slikama u 360 stepeni, omogućavajući svima da “zarone” u ovaj podvodni svijet bez ulaska u more.


