Predstavnici Izraela i Libana sastat će se danas u Washingtonu, što predstavlja rijedak diplomatski susret između dvije zemlje koje su tehnički u stanju rata od 1948. godine. Sastanak dolazi u kritičnom trenutku, nedjelju dana nakon što je na snagu stupio krhki prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, a paralelni sukob između Izraela i Hezbolaha u Libanu dodatno komplicira situaciju na Bliskom istoku.

Različiti ciljevi

Libanska vlada, na čelu sa predsjednikom Josephom Aounom i premijerom Nawafom Salamom, zatražila je pregovore s Izraelom unatoč protivljenju Hezbolaha, što odražava pogoršanje tenzija između ove šiitske milicije i njenih političkih protivnika. Libanski izvori navode da će njihova izaslanica, Nada Hamadeh Moawad, imati ovlaštenje samo za razgovore o prekidu vatre.

Međutim, izraelska strana isključila je tu mogućnost. Glasnogovornica izraelske vlade, Shosh Bedrosian, izjavila je da Izrael neće raspravljati o prekidu vatre, već traži obavezu Libanona na razoružanje Hezbolaha, demilitarizaciju južnog Libana i postizanje mirovnog sporazuma. “Mi smo u ratu s Hezbolahom, a ne s Libanonom”, istaknula je.

Teška pozadina i žrtve

Hezbollah je otvorio vatru u znak podrške Teheranu 2. marta, što je izazvalo izraelsku ofanzivu. Prema libanskim vlastima, u napadima je poginulo više od 2000 ljudi, a 1,2 miliona je napustilo svoje domove. Među žrtvama u Libanu je 252 žena i 166 djece. Izvori bliski stvari navode da je poginulo više od 400 boraca Hezbolaha. S druge strane, Izrael navodi da su napadi Hezbolaha od 2. marta usmrtili 13 izraelskih vojnika i dva civila.

Libanska država već dugo pokušava mirnim putem razoružati Hezbollah, čiji je vojni ogranak vlada zabranila nakon što je prošlog mjeseca otvorio vatru na Izrael. Međutim, svaki pokušaj nasilnog razoružanja nosi rizik od eskalacije sukoba u zemlji koja je još uvijek nosi traume građanskog rata iz 1975-1990.

Sastanku će prisustvovati i američki državni sekretar Marco Rubio. Visoki zvaničnik State Departmenta opisao je razgovore kao direktne, na visokom nivou i prve takve vrste od 1993. godine, čiji je cilj osigurati dugoročnu sigurnost izraelske sjeverne granice i podržati vladu Libanona u njenoj odluci da povrati puni suverenitet nad svojim teritorijem i političkim životom.