Da li ste ikada, dok ste tonuli u san, iznenada začuli zvuk eksplozije, vatrometa ili zujanja struje u svojoj glavi, iako je oko vas bila potpuna tišina? Ako jeste, možda ste doživjeli sindrom “eksplodirajuće glave”, neuobičajeni, ali bezopasni poremećaj sna koji pogađa značajan dio populacije.

Šta je zapravo sindrom eksplodirajuće glave?

Stručnjaci objašnjavaju da se radi o parasomniji, poremećaju iz grupe poremećaja sna, gdje osoba prilikom uspavljivanja ili buđenja doživi iluzorni, iznenadan i vrlo glasan zvuk. Profesorka Flavi Voters sa Univerziteta Zapadne Australije naglašava da je riječ o čulnom doživljaju koji nastaje u mozgu, a ne o stvarnoj buci iz okoline. Zvuk, koji može ličiti na eksploziju, lupanje vratima ili pucanje, traje samo nekoliko sekundi, ali izaziva snažan strah, ubrzan rad srca i zbunjenost.

Iako ime zvuči zastrašujuće, ovaj sindrom nije znak oštećenja mozga i ne smatra se opasnim. Spada u istu grupu poremećaja kao i paraliza sna ili nagli mišićni trzaji pri uspavljivanju.

Kako prepoznati simptome?

Ljekar Den Denis sa Univerziteta u Jorku navodi da je glavni znak iznenadan, intenzivan zvuk bez vanjskog izvora koji osobu naglo probudi. Većina ljudi ne osjeća fizički bol, iako manji broj prijavljuje kratkotrajnu glavobolju. Pored auditivnih halucinacija, neki doživljavaju i vizuelne efekte poput bljeskova svjetlosti ili čak senzacije topline i “struje” koja prolazi kroz tijelo.

Zbog iznenadnog šoka, česte su i fiziološke reakcije kao što su ubrzan rad srca, znojenje i otežano disanje. Epizode se mogu dogoditi samo jednom u životu, povremeno ili u kratkim serijama, prije nego što spontano prestanu.

Šta ga izaziva i kome se javlja?

Tačan uzrok nije u potpunosti razjašnjen, ali jedna vodeća teorija povezuje ga s poremećajem u procesu gašenja različitih dijelova mozga prilikom uspavljivanja. Kako neuroni koji koče slušnu obradu informacija prestanu s radom preuranjeno, mozak ovaj poremećaj tumači kao snažan zvuk.

Procjenjuje se da ovaj fenomen pogodi najmanje 10% ljudi, a oko 30% populacije će ga doživjeti barem jednom. Češće se javlja kod žena i osoba koje već imaju druge probleme sa snom, poput nesanice. Kao mjere samopomoći preporučuju se tehnike opuštanja, poboljšanje higijene sna i smanjenje stresa. Ipak, ako epizode postanu učestale i narušavaju kvalitet života, savjetuje se posjeta ljekaru.