Pitanje državne imovine ponovo postaje žarište političkih sukoba i pregovaračkih igara, gdje se pravni argumenti isprepliću sa interesima i utjecajem međunarodne zajednice. Prema nezvaničnim informacijama, zemlje takozvane Kvinte nude svoje rješenje za jedno od najosjetljivijih pitanja u BiH, što je izazvalo različite reakcije na domaćoj sceni.

Neupitno vlasništvo države

Iako prijedlog nije službeno predstavljen, već je pokrenuo burne rasprave. I vlast i opozicija, uključujući Socijaldemokratsku partiju i Stranku demokratske akcije, zauzimaju gotovo identičan stav: državna imovina je neupitna i pripada isključivo Bosni i Hercegovini. Neriješeno pravno i političko pitanje decenijama blokira razvoj i investicije, što je navodno potaknulo međunarodnu zajednicu da ponudi svoje prijedloge.

Za SDP nema dileme – neprihvatljiva su bilo kakva “fleksibilna” tumačenja činjenica o tome kome imovina pripada. “Državna imovina se i zove državna zato što po Ustavu pripada državi Bosni i Hercegovini. Želim poručiti svim predstavnicima međunarodne zajednice, bez obzira o kojim državama je riječ, da nema nikakvog fleksibilnijeg modela od toga da državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini. I nema tih predstavnika međunarodne zajednice koji mogu natjerati zastupnike u državnom parlamentu da dignu ruku protiv toga”, izjavio je zamjenik predsjednika SDP-a Zukan Helez.

Funkcionalnost i zakon

Iz ove stranke naglašavaju da imovina mora biti funkcionalna – da se koristi za razvoj, dobrobit građana i strateške projekte. Niži nivoi vlasti mogu dobiti prava korištenja u okviru jasno definisanih zakonskih okvira, ali konačno rješenje mora biti na državnom nivou. I opoziciona SDA precizira da je Bosna i Hercegovina vlasnik imovine, te da su drugačija rješenja neprihvatljiva.

“Nažalost, neka rješenja koja su trenutno aktuelna, poput pitanja Južne interkonekcije, pokušavaju se riješiti kroz kompromis bez potpunog uvažavanja ustavnih nadležnosti. Smatram da je to pogrešno i da bi praktičnije bilo primijeniti model sličan onom koji je korišten prilikom izgradnje Ambasade SAD-a”, rekao je potpredsjednik SDA Edin Ramić.

Južna interkonekcija kao primjer

Na putu ka realizaciji projekta Južne interkonekcije, zamišljenog kao energetski iskorak koji donosi alternativne izvore plina i smanjenje zavisnosti, stoji neregulisan status državne imovine i nedostatak zakona na državnom nivou. Prepreka je i Komisija za koncesije BiH, koju blokira SNSD, a koja bi mogla izvršiti izuzeća od privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom, uključujući i onu na trasi Južne interkonekcije.

I dok međunarodna zajednica poziva na kompromis, domaći politički teren ostaje podijeljen između fleksibilnosti, principa i trgovine, a konačan dogovor još uvijek nije na vidiku.