Podaci Ministarstva poljoprivrede Crne Gore za 2025. godinu otkrivaju alarmantnu trgovinsku neravnotežu. Zemlja je uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 1,06 milijardi eura, dok je izvoz iznosio svega 106 miliona eura. Ovaj odnos znači da pokrivenost uvoza izvozom iznosi manje od 10 posto, odnosno da na svakih 10 eura potrošenih na uvoz hrane, izvoz donosi manje od jednog eura.

Decenijski trend pogoršanja

Ovaj strukturni deficit nije novost, već dugoročan trend koji se kontinuirano pogoršava. U poređenju sa 2012. godinom, kada je uvoz iznosio oko 446 miliona eura, vrijednost uvezenih poljoprivrednih proizvoda je više nego udvostručena. Istovremeno, izvoz je porastao znatno sporijim tempom, sa 64 miliona na nešto preko 106 miliona eura. Samo u posljednjih godinu dana jaz se dodatno proširio, jer je uvoz porastao za preko 88 miliona eura, dok je rast izvoza bio simboličan.

Zavisnost od uvoza i regionalni partneri

Struktura uvoza pokazuje visok stepen zavisnosti od stranih tržišta. Najveći dio uvoza čine meso (preko 157 miliona eura), proizvodi za ishranu, proizvodi od žitarica te mlijeko i mliječni proizvodi. Sa druge strane, izvoz je izuzetno koncentrisan i oslanja se na proizvode sa većom dodatom vrijednošću, poput sušenog i dimljenog mesa, jakih alkoholnih pića i vina. Geografski gledano, trgovina je i dalje dominantno regionalna. Srbija je najvažniji partner, sa više od trećine ukupnog uvoza i preko 40 posto izvoza, dok značajan udio imaju i zemlje Evropske unije poput Hrvatske, Italije i Njemačke.

Podaci jasno ukazuju da domaća proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta, a izvoz ostaje ograničen na mali broj proizvoda i usko tržište. Bez značajnijeg ulaganja u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, ova zabrinjavajuća zavisnost od uvoza hrane nastavit će se i u godinama koje dolaze.