Kubanski vlasti pokrenule su u nedjelju ujutro napore za obnovu električne energije, nakon što je mreža potpuno pala po drugi put u proteklih sedam dana. Ovaj haos, koji je ostavio oko 10 miliona ljudi bez struje, pripisuje se zastarjeloj infrastrukturi i američkoj blokadi nafte koja je ozbiljno pogoršala energetsku krizu na ostrvu.

Prema izjavama državnog operatora UNE, do kolapsa je došlo u subotu naveče kada je otkazala velika elektrana u Nuevitasu u provinciji Camaguey. Kvar je izazvao lančanu reakciju koja je dovela do potpunog nestanka struje širom zemlje.

Ministarstvo energetike i rudarstva saopćilo je da su uspostavljeni mikrosistemi u svim provincijama kako bi se obezbijedila struja za vitalne usluge, uključujući bolnice, snabdijevanje vodom i distribuciju hrane. Dvije plinske elektrane koje upravlja kompanija Energas već rade, a struja je stigla i do naftne elektrane Santa Cruz.

Život u haosu

U nedjelju ujutro, ulice Havane bile su pune rano ustalih stanovnika koji su, sjedeći na pragovima, razgovarali sa komšijama i tješili se u hladnoći pod vedrim nebom. Mnogi su ostali bez mobilne i internet veze, što ih je ostavilo potpuno odsječene od komunikacije.

“Život se ne mijenja. Zaglavili smo u istoj kaljuži”, rekao je stanovnik Havane Leoni Alberto, dodavši da je prisiljen kuhati na drva barem dva puta sedmično zbog nestanka struje. “To je potpuni ludilo. Nema drugog načina da se to opiše.”

Premijer Kube Manuel Marrero izjavio je da se oporavak odvija u “vrlo složenim okolnostima”.

Kronika krize

Kubanska elektroenergetska mreža mjesečima se nalazi na rubu kolapsa, a nestanci struje su postali svakodnevnica. Međutim, subotnji događaj označava treći veliki prekid u ovom mjesecu. Potpuni nestanak struje dogodio se i u ponedjeljak, bez objašnjenja razloga.

Iako je Kuba u posljednjih nekoliko godina doživjela niz potpunih prekida, dva nacionalna zamračenja u roku od sedam dana su izuzetna. Zemlja dugo okrivljuje američku trgovinsku blokadu za ekonomske neuspjehe, uključujući i zastarjelu elektroenergetsku mrežu.

Situaciju je dodatno pogoršao bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je nakon svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura 3. januara, preduzeo mjere za blokadu isporuka nafte na Karipsko ostrvo. Venezuela je ranije svom bliskom savezniku isporučivala naftu pod povoljnim uslovima.

Trump je od tada prekinuo venecuelanski izvoz za Kubu i zaprijetio drugim zemljama kaznenim carinama ako prodaju naftu ostrvu. Washington, s druge strane, kratkoće pripisuje kubanskoj sovjetskoj komandnoj ekonomiji.