U luci Narvik na norveškom Arktiku, gradski glavni ljekar Thomas Hultstedt promatra kako se deseci “žrtava” istovaraju iz voza i podvrgavaju hitnoj medicinskoj trijaži. Ova realistična simulacija dio je NATO-ovih dvogodišnjih manevara “Cold Response”, koji su ove godine posebno usmjereni na ulogu civilnog sektora, biznisa i javnih institucija u podršci vojsci u slučaju rata.

Zdravstveno osoblje uvježbava scenarij u kojem je izbio rat u Finskoj, a američki i norveški vojnici s borbenih linija, kao i civili, moraju biti transportovani u Norvešku na liječenje. U okviru simulacije, planirano je da oko 1.200 ljudi bude dopremljeno u Narvik tokom narednih 10 dana, iako sama vježba traje samo jedan dan i uključuje oko 100 volontera koji glume “žrtve”.

Historijski kontekst i nova realnost

“Nikada prije nisam radio ovakvu vrstu vježbe”, rekao je Hultstedt nekoliko minuta prije nego što je voz stigao na kej. “Dobro je u smislu da se pripremaš za stvari koje su izvan uobičajenog. Ovo je vrlo drugačije od normalnog života. Ovo je ratna situacija.”

Voz je stigao iz Finske preko Švedske u Narvik, gdje će volonteri biti “liječeni” u civilnim bolnicama u regionu. Hultstedt je istakao da je ovakva vježba bila nezamisliva prije pet godina. “Tada Švedska i Finska nisu bile dio NATO-a… Sada Norveška mora pojačati napore. Moramo unijeti opremu i izvući ranjenike”, rekao je.

Finska i Švedska pridružile su se atlantskom vojnom savezu 2023. i 2024. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Iako NATO-ovi vojni planeri nikada ne spominju Rusiju po imenu, scenarij za koji se pripremaju uključuje napad neprijatelja sa istoka.

Strategijski značaj i “totalna odbrana”

Narvik, industrijski grad smješten između planine i fjorda Ofot, jedno je od ključnih mjesta duž norveške obale gdje NATO saveznici planiraju iskrcavanje u slučaju napada. Željeznička pruga od Narvika do Kirune u Švedskoj, i dalje do Finske, glavni je put za transport opreme i trupa u arktičkoj Skandinaviji.

Norveška je proglasila 2026. godinu godinom “totalne odbrane”, što je najnoviji potez za jačanje civilne pripremljenosti. “Vrlo je važno suziti jaz između vojnih snaga i civilnog društva jer u stvarno kritičnoj situaciji – ratu – postoji potreba za mnogo resursa”, rekla je Elisabeth Aarsaether, odlazeća direktorka Norveške direkcije za civilnu zaštitu.

Dok su norveški planeri uvjereni da je većina domaćinstava bolje pripremljena za rat, zabrinuti su što lokalne vlasti nisu spremne, te se pripremaju nove smjernice za njihovu podršku.