Kako sukob u Perzijskom zaljevu guši izvoz nafte, vlade širom svijeta imaju kritičnu liniju odbrane od šokova cijena: hitne zalihe poput američke Strategijske rezerve nafte (SPR), stvorene 1970-ih kao sigurnosna mreža protiv energetskih kriza. Skokovi cijena nafte i benzina izazvani ratom s Iranom stvorili su pritisak na predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i druge svjetske lidere da iskoriste ove posebne objekte.

Kolike su hitne zalihe nafte?

32 zemlje koje pripadaju Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA) kolektivno imaju najmanje 1,2 milijarde barela nafte odložene u hitnim javnim skladištima, prema grupi koja nadgleda koordinirana oslobađanja zaliha. IEA, sa sjedištem u Parisu, pomogla je u provedbi pet takvih intervencija: u pripremama za Zaljevski rat 1991., nakon uragana Rita i Katrina 2005., nakon izbijanja građanskog rata u Libiji 2011. i dva puta 2022. kao odgovor na poremećaje povezane s ratom u Ukrajini.

Među članicama IEA, SAD ima najveći pufer, koji čine četiri strogo čuvana mjesta duž Meksičkog zaljeva. Ove duboke i masivne podzemne pećine imaju kapacitet za više od 700 miliona barela nafte. Prema podacima Ministarstva energetike, trenutno drže oko 415 miliona barela, što znači da su samo 60 posto pune, nakon što su bile iscrpljene rekordnim povlačenjem od strane tadašnjeg predsjednika Joea Bidena nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Kina – najveći svjetski uvoznik nafte – je posljednjih godina izgradila ono što se čini još većim rezervnim kapacitetom. Zemlja ima oko 1,4 milijarde barela sirove nafte u strateškom skladištu, prema procjenama Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia.

O čemu se trenutno raspravlja?

Ministri finansija Grupe sedam rekli su 9. marta da, iako su spremni rasporediti strateške rezerve nafte, nisu dostigli tačku poduzimanja akcije. Trump je oklijevao da oslobodi naftu iz američkih rezervi. On i njegov ministar energetike Chris Wright okarakterizirali su visoke cijene energije kao privremene.

Što se tiče drugih zemalja, Japan je naredio bazama za skladištenje nafte da se pripreme za oslobađanje, izvijestio je Nikkei, što ukazuje da bi zemlja mogla postupiti samostalno, iako je vlada rekla da nije donijela odluku. Indija je 9. marta rekla da ne planira dirati u svoj pufer.