Izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MEF), Kristalina Georgieva, izjavila je da bi dugotrajni sukobi na Bliskom istoku mogli ugroziti tržišta i ekonomije širom svijeta, stvarajući nove izazove za kreatore politika koji se moraju pripremiti za “novu normalnost”.

“Ako se novi sukob oduži, on ima jasan i očigledan potencijal da utiče na raspoloženje na tržištu, rast i inflaciju, postavljajući nove zahtjeve pred kreatore politika”, rekla je Georgieva na simpoziju u Tokiju.

Dodala je da bi novi šokovi mogli izbiti čak i nakon završetka sukoba, naglašavajući prognozu o nastavku neizvjesnosti. “U ovom novom globalnom okruženju, razmišljajte o nezamislivom i pripremite se za to”, dodala je.

Ove tvrdnje podržavaju stav MEF-a da nacije moraju urediti svoje domaće politike kako bi osigurale kapacitet za suočavanje sa šokovima, ukazala je.

Uticaj na energetiku i trgovinu

Georgieva je govorila nakon što je cijena nafte skočila ka 120 američkih dolara po barelu, prije nego što je smanjila dobitke usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku i sve većeg pritiska na rute za transport nafte i globalnu energetsku infrastrukturu.

Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt pridružili su se Iraku u smanjenju proizvodnje, jer se skladišta brzo pune zbog efektivnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Šefica MEF-a je rekla da je brodski saobraćaj kroz Hormuz pao za 90 posto. Tjesnac prenosi oko petine globalne ponude nafte i trgovine tečnim prirodnim plinom (LNG), uključujući otprilike polovinu azijskih uvoz nafte i četvrtinu uvoz LNG-a, navela je. Za Japan, taj saobraćaj čini gotovo 60 posto njegove nafte i 11 posto zaliha LNG-a, dodala je.

Predsjednik SAD-a Donald Trump se osvrnuo na skok cijena nafte objavom na svojoj društvenoj platformi Truth Social, rekavši da su kratkoročna kretanja “vrlo mala cijena koju treba platiti”. Dodao je da će cijene brzo pasti “kada uništenje iranske nuklearne prijetnje bude gotovo”.

Ekonomske posljedice i preporuke

Georgieva je ocrtala dio ekonomske štete koja može proizaći iz bliskoistočne krize. Rekla je da bi povećanje cijena energenata od 10 posto koje traje godinu dana podiglo globalnu inflaciju za 40 baznih poena i usporilo ekonomski rast. MEF će objaviti detaljniju analizu u svom nadolazećem izvještaju o svjetskoj ekonomskoj prognozi u aprilu, dodala je.

Suočeni sa šokovima, Georgieva je pozvala kreatore politika da ulažu u jake institucije i političke okvire kako bi podržali otporne ekonomije i rast koji vodi privatni sektor kod kuće. Također je predložila korištenje dostupnog političkog prostora po potrebi, pod uslovom da nacije nakon toga obnove svoje rezerve.

U Japanu, koji se za oko 90 posto svog uvoz nafte oslanja na Bliski istok, skok cijena sirove nafte u kombinaciji sa slabim jenom povećava rizik od stagflacije. Šok bi mogao potaknuti vladu da pojača fiskalnu potrošnju, istovremeno komplikujući napore centralne banke da normalizuje politiku.

“Imate kontrolu nad svojim domaćim politikama”, rekla je Georgieva. “Možete dovesti svoju kuću u najbolju poziciju da se suočite sa ovim šokovima.”