Hormonalne promjene, postepene promjene u osjetljivosti na insulin i usporavanje metabolizma mogu učiniti skokove šećera u krvi izraženijim i štetnijim. To dovodi do naglih padova energije, jačih žudnji, upornog debljanja i većeg rizika od inzulinske rezistencije.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se neki od najproblematičnijih izbora kriju upravo među svakodnevnim namirnicama za doručak, a izdvojili su tri koje bi, naročito nakon 40. godine, trebalo izbjegavati.

Granola pločice

Granola pločice se često smatraju zdravim izborom, ali mnoge kupovne verzije sadrže velike količine dodanog šećera i prerađenih ugljenih hidrata, što izaziva brzi rast, a zatim pad šećera u krvi.

“To su ulepšane čokoladice bez zadovoljstva koje dobijete kada pojedete čokoladicu”, kaže dijetetičarka Michelle Saari za SheFinds. Dodaje: “Sadrže mnogo dodatog šećera i mnogo kalorija za vrlo malu količinu. Preskočite granola pločice jer zapravo ne dodaju ništa vašoj ishrani.”

Peciva

Peciva, kroasani i slično često sadrže velike količine rafinisanog šećera i prerađenih ugljenih hidrata koji izazivaju nagli porast, a zatim pad šećera u krvi. Redovan unos takvih namirnica može otežati kontrolu tjelesne težine.

“Prepuni su masti i šećera, a ništa od toga nije korisno za vaše zdravlje”, ističe Saari. Savjetuje da se umjesto kupovine peciva unaprijed pripremi doručak, na primjer tost sa prirodnim kikiriki maslacem i bananom.

Zaslađene žitarice

Mnoge kupovne žitarice za doručak bogate su rafinisanim šećerima koji izazivaju brzi porast, a zatim nagli pad šećera u krvi. Dugoročno mogu otežati kontrolu tjelesne težine i povećati rizik od inzulinske rezistencije.

“Nisu sve žitarice iste, ali često su bogate šećerom i nemaju veliku nutritivnu vrijednost. Ako žitarice nemaju vlakna, ništa ne pomaže u regulaciji šećera u krvi”, napominje dijetetičarka.

Dakle, nakon 40. godine izbor doručka može imati veći uticaj na nivo šećera u krvi, energiju i tjelesnu težinu nego ranije. Stručnjaci ističu da namirnice bogate rafinisanim šećerima i prerađenim ugljenim hidratima mogu podstaći nagle skokove i padove šećera, što dugoročno povećava rizik od inzulinske rezistencije.

Kao bolju opciju navode doručak koji kombinira vlakna, proteine i zdrave masti, na primjer jaja sa povrćem ili grčki jogurt sa orašastim plodovima i svježim bobičastim voćem. Takve kombinacije mogu pomoći u stabilnijoj regulaciji šećera u krvi i dužem osjećaju sitosti.