Brza priprema, bogatstvo nutrijenata i lako uklapanje u razna jela čine špinat omiljenim izborom, od supa do tjestenina. Međutim, njegov besprijekorno zeleni i glatki izgled često krije priču koju kupci ne vide na prvi pogled.

Zdrav izbor sa zamkom

Iako se špinat smatra jednim od najzdravijih izbora, analize ga istovremeno svrstavaju među povrće koje najlakše zadržava ostatke pesticida. Razlog leži u njegovoj građi – tanki i porozni listovi lako upijaju sve što se nanese tokom uzgoja, pa hemikalije za zaštitu biljaka duboko prodiru u tkivo.

Čak i nakon temeljitog pranja ili kratkog kuhanja, dio tih supstanci ostaje prisutan. Zbog toga se u spanaću neretko pronalazi više različitih pesticida istovremeno, što kod osjetljivijih grupa – djece, trudnica i starijih osoba – može predstavljati razlog za oprez.

Ne radi se o trenutnoj dramatičnoj opasnosti, ali dugotrajna izloženost malim količinama hemikalija nije nešto što treba zanemariti. Kupci sve češće postavljaju pitanja na pijacama, što je i najbolji pristup – prodavca vrijedi pitati da li koristi pesticide i kada je povrće posljednji put prskano.

Manje savršenstvo, više sigurnosti

Zanimljivo je da špinat koji izgleda ‘manje besprijekorno’, sa oštećenjima ili mrljama, često znači da je biljka rasla uz manje hemijskih tretmana. Glatki i sjajni listovi mogu biti vizuelno privlačni, ali nisu uvek i najzdraviji izbor.

Dodatnu sigurnost može pružiti jednostavan trik: potapanje špinata u rastvor sode bikarbone na petnaestak minuta, nakon čega slijedi temeljito ispiranje hladnom vodom. Takav postupak može smanjiti količinu površinskih ostataka pesticida, ali treba imati na umu da dio supstanci ostaje u tkivu lista i ne može se u potpunosti ukloniti.

Stoga je najbolji pristup umjerenost – špinat jesti jednom do dva puta sedmično i kombinovati ga sa povrćem koje prirodno sadrži manje pesticida, poput kupusa, brokolija ili karfiola.