Zdravstveni alarm
Naučnici upozoravaju: Nagli skokovi šećera nakon jela povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti za gotovo 70 posto
Naučnici upozoravaju: Nagli skokovi šećera nakon jela povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti za gotovo 70 posto
Podijeli vijest
Nova istraživanja pokazuju da visoki porast nivoa glukoze u krvi nakon obroka može značajno povećati šanse za razvoj Alzheimerove bolesti. Studija, koja je analizirala genetske podatke od preko 350.000 ljudi, otkriva direktnu vezu između postprandijalne glikemije i rizika od demencije, što otvara nova pitanja o prevenciji.
Genetska veza i metodologija istraživanja
Istraživači sa Univerziteta u Liverpoolu koristili su tehniku Mendelove randomizacije kako bi analizirali veliki skup podataka Britanske biobanke. Umjesto mjerenja šećera u krvi, fokusirali su se na osobe s genetskom predispozicijom za skokove glukoze nakon jela. Ovaj pristup omogućio je isključivanje uticaja faktora okoline i drugih zdravstvenih stanja, nudeći jasniju sliku uzročno-posljedične veze.
Rezultati su pokazali da osobe s relativno višim nivoom šećera u krvi dva sata nakon obroka imaju 69 posto veću vjerovatnoću da razviju Alzheimerovu bolest. Zanimljivo, studija nije pronašla sličnu povezanost sa standardnim nivoima glukoze, insulina ili inzulinskom rezistencijom.
Mogući mehanizmi i ograničenja studije
Iako tačan mehanizam još uvijek nije jasan, naučnici pretpostavljaju da skokovi šećera mogu izazvati upalne procese ili oksidativni stres u moždanim ćelijama. “Prethodne studije su već ukazivale da je glukoza dva sata nakon obroka snažan pokazatelj lošijih kardiovaskularnih ishoda. Naši nalazi sugerišu da je genetska predispozicija za ovaj marker također povezana s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti”, navode autori.
Epidemiolog Andrew Mason ističe važnost kontrole šećera u krvi posebno nakon obroka. Međutim, studija ima određena ograničenja. Podaci su prikupljeni uglavnom od zdravijih, bijelih učesnika višeg socioekonomskog statusa iz Ujedinjenog Kraljevstva, što zahtijeva potvrdu nalaza u raznovrsnijim populacijama.
Genetički epidemiolog Vicky Garfield naglašava: “Prvo moramo replicirati ove rezultate u drugim populacijama kako bismo potvrdili vezu i bolje razumjeli osnovnu biologiju. Ako se nalazi potvrde, ovo bi moglo otvoriti put novim pristupima smanjenja rizika od demencije kod ljudi s dijabetesom.”



