Azijske berze su u petak zabilježile oporavak, dok su cijene nafte pale sa vrhunca, a optimizam ulagača podstakli su dobri poslovni rezultati tehnoloških kompanija. Istovremeno, japanske vlasti su prvi put u dvije godine intervenisale na deviznom tržištu kako bi stabilizovale oslabljeni jen.

Apple je nadmašio prognoze i pružio optimističan pogled na prodaju, uz upozorenje na moguće probleme u snabdijevanju čipovima. Akcije ove kompanije porasle su 2,7 posto u produženom trgovanju, dok su Caterpillar i Alphabet također objavili rezultate koji su premašili očekivanja.

Nada u stalni rast profita dovela je do toga da je S&P 500 u aprilu zabilježio rast veći od deset posto, dok je Nasdaq skočio 15 posto, što je njegov najbolji učinak od 2020. godine. Futures na S&P 500 u petak su porasli 0,2 posto, a na Nasdaq 0,1 posto.

April je bio izuzetno uspješan i za azijske berze: japanski Nikkei je porastao 16 posto, tajvanski indeks 23 posto, a južnokorejski gotovo 31 posto. Zbog praznika u regionu, reakcije su bile ograničene, pa je Nikkei u petak do bio 0,4 posto, australijske akcije 0,7 posto, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija (bez Japana) 0,3 posto.

Azija je i dalje izuzetno osjetljiva na više cijene energenata, s obzirom na to da većinu nafte i gasa uvozi. Tokovi nafte ostaju ozbiljno poremećeni kroz vitalni Hormuški moreuz. Iran je u četvrtak prijetio „dugim i bolnim udarima” na američke položaje ukoliko Washington obnovi napade, te je ponovio svoje pravo na moreuz.

Cijena Brent nafte ojačala je 1,2 posto na 111,70 dolara po barelu, što je znatno ispod četvorogodišnjeg vrha od 126,41 dolara ostvarenog u četvrtak. Američka nafta porasla je 0,5 posto na 105,64 dolara. Na deviznom tržištu, japanske vlast su intervenisale prodajom dolara za jen, što je zelenu valutu poslalo na dvomjesečni minimum od 155,50 jena, ali se u petak dolar vratio na 157,29. Analitičari smatraju da će intervencija koštati desetine milijardi dolara, ali nisu uvjereni da će dolar jen nastaviti da pada.

Bank of England upozorila je da bi posljedice iranskog sukoba mogle dovesti do „odlučnog” podizanja kamatnih stopa ukoliko cijene energenata nastave da rastu, dok je jedan član odbora glasao za hitno povećanje. Predsjednica ECB Christine Lagarde izjavila je da se raspravlja o podizanju stopa, te da će podaci u narednih šest sedmica odlučiti o tom pitanju. Citi analitičari očekuju dva uzastopna povećanja u junu i julu. Nakon jastrebovog zaokreta Federalnih rezervi, prinos na desetogodišnje američke obveznice porastao je osam baznih poena na 4,390 posto, dok je zlato ostalo stabilno na 4.623 dolara po unci.