ISTRAŽIVANJE U PRIRODI
I babuni znaju biti ljubomorni: Naučnici otkrili da mladi majmuni takmiče se za pažnju majke kao ljudska djeca
Podijeli vijest
Ljubomora među braćom i sestrama nije isključivo ljudska karakteristika – mladi babuni također se takmiče za pažnju svoje majke, pokazalo je novo istraživanje. Scenarij je poznat mnogim roditeljima: upravo kada konačno uspiju podijeliti poseban trenutak s jednim djetetom, pojavi se mlađi brat ili sestra pokušavajući privući pažnju.
Emocija koja iznenađuje
Axelle Delaunay, evolucijska biologinja sa Univerziteta u Turkuu u Finskoj i glavna autorica studije, istakla je da je ljubomora ‘vrlo upečatljiva’ emocija kod ljudi. Međutim, malo je proučavana među našim srodnim primatima jer je ‘vrlo komplikovano izmjeriti’, objasnila je. Ženke primata obično imaju samo jedno mladunče odjednom, pa se ‘općenito smatralo da ne postoji prava konkurencija među braćom i sestrama, jer su oni različite starosti i ne trebaju nužno majku i njene resurse u isto vrijeme’, pojasnila je Delaunay.
Posmatranje u divljini
Za potrebe studije, tim istraživača posmatrao je dva stada divljih čakma babuna u Prirodnom parku Tsaobis u centralnoj Namibiji između augusta i decembra 2021. godine. U stadima je živjelo 16 porodica, sa ukupno 49 mladih braće i sestara. Babuni žive u društvima kojima vladaju ženke, a položaj moći se prenosi s majke na kćerku. Mužjaci, s druge strane, napuštaju grupu nakon puberteta. Kao i ljudi, mladi babuni imaju dug period razvoja tokom kojeg održavaju jake veze sa svojom majkom. Majke često njeguju svoju djecu – a poznato je da imaju favorite.
Uzorci koji odražavaju ljudske
Naučnici su provodili mnogo vremena posmatrajući majke babuna kako se odmaraju ili njeguju svoju djecu. Pažljivo su bilježili kada bi drugo mladunče ometalo majčino njegovanje griženjem, udaranjem, vikanjem ili nježnijim traženjem pažnje. Ono što su primijetili ‘zapanjujuće odražava obrasce ljubomore među braćom i sestrama zabilježene kod ljudi’, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences. Mladi babuni su bili skloniji da prekinu majku kada je njegovala jedno od svoje braće i sestara nego kada se samo odmarala. Naučnici su također razvili indeks koji pokazuje kako su majke birale favorite, odlučujući da njeguju neku djecu više od druge.
Delaunay je istakla da se čini da ispoljavanje ljubomore među braćom i sestrama nije nudilo ‘mnogo neposrednih koristi’. Naučnici su otkrili da su majke babuna prestajale da njeguju jedno od svoje djece zbog ispada drugog tek u otprilike jednoj petini slučajeva. A tek je tada počela da njeguje ljubomorno dijete u samo devet posto slučajeva.
