Energetska kriza u Ukrajini
Zelenski traži hitno povećanje uvoza struje zbog ruskih napada
Podijeli vijest
Ukrajina mora značajno povećati uvoz električne energije jer su novi ruski napadi ostavili desetine hiljada ljudi bez struje tokom najhladnije zime od početka invazije, izjavio je predsjednik Volodymyr Zelenskyy nakon hitnog sastanka o energetskoj situaciji održanog 17. januara.
Ruske snage su tokom noći između 16. i 17. januara izvele napade širom Ukrajine, ciljajući energetsku infrastrukturu, uključujući trafostanice u Odesi i Kijevskoj oblasti, što je izazvalo hitne prekide u snabdijevanju električnom energijom, kako su saopštile vlasti.
Zelenski je dodao da postoje izvještaji o nestabilnosti u snabdijevanju energijom u Poltavskoj, Sumskoj, Černigovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
“Moramo što je prije moguće ubrzati povećanje uvoza električne energije i osigurati dodatnu opremu od partnera. Sve odluke za to su već donesene, a povećanje uvoza mora se odvijati bez odlaganja”, napisao je Zelenski.
Zelenski je ranije, 16. januara, izjavio da Ukrajina može zadovoljiti samo 60% svojih potreba za proizvodnjom energije. Država može proizvesti samo 11 gigavata električne energije, ali joj je potrebno 18 gigavata.
Ukrajina je povećala uvoz električne energije, ali je ograničena maksimalnim kapacitetom od 2,3 gigavata. Cijene su također izuzetno visoke, što znači da Ukrajina može priuštiti samo određenu količinu.
U cijeloj zemlji, čak i u zapadnim regijama, dolazi do rotirajućih isključenja struje kako bi se uravnotežila mreža – obično 16 sati bez struje i osam sati sa strujom.
U Odeskoj oblasti, oko 16.000 potrošača ostalo je bez struje, izjavio je generalni direktor Ukrenerga Vitalij Zajčenko za Kyiv Independent.
U Bučanskoj regiji, Kijevske oblasti, gdje je Rusija izvršila jedan od najgorih masakra tokom rata, oko 56.000 porodica nije imalo struje ujutro nakon noćnih napada, saopštila je privatna energetska kompanija DTEK 17. januara.
Ledeni uslovi dodatno komplikuju radove na popravci, dodala je kompanija.
Radnici na popravci se nadaju da će povezati obje regije do večeri, rekao je Zajčenko.
Ruske trupe su također pogodile gasnu infrastrukturu, oštetivši opremu koja se koristi za eksploataciju, napisao je na Facebooku Serhij Korecki, generalni direktor ukrajinskog državnog naftnog i gasnog giganta Naftogaza. Samo tokom protekle sedmice, Rusija je pogodila šest različitih gasnih postrojenja, dodao je.
“Iskorištavajući abnormalne vremenske uslove, neprijatelj pojačava udare na civilnu infrastrukturu, pokušavajući da nas liši toplote, stvarajući nepodnošljive uslove za život”, napisao je Korecki.
Predsjednik Volodymyr Zelenskyy proglasio je ranije ove sedmice vanredno stanje u ukrajinskom energetskom sektoru jer su se građani borili sa izuzetno hladnim uslovima bez grijanja i struje, a temperature su se noću spuštale do -20 stepeni Celzijusa.
U Kijevu je formirana radna grupa, koju predvodi novoimenovani ministar energetike Denis Šmihal, kako bi se upravljalo krizom.
Saveznici su pojačali podršku, a Njemačka je poslala paket zimske pomoći u vrijednosti od 60 miliona eura (69,6 miliona dolara).
“Ova pomoć će pomoći da naši ljudi budu topli i zaštićeni jačanjem sistema grijanja i snabdijevanja toplotom – sa posebnim fokusom na regije na prvoj liniji fronta”, napisao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na društvenim mrežama 16. januara.
Situacija u regijama na prvoj liniji fronta je najteža jer aktivna neprijateljstva ometaju popravke, saopštilo je Ministarstvo energetike. Poznato je da ruske snage love energetske radnike u regijama na prvoj liniji fronta, ubijajući i ranjavajući stotine tokom rata.
Velika Britanija je također najavila pomoć od 20 miliona funti (26,7 miliona dolara) za popravku i jačanje energetske sigurnosti Ukrajine na prvu godišnjicu 100-godišnjeg partnerstva između dvije zemlje, 16. januara.





