Krijumčarske grupe predvode ilegalne migracije u BiH

Iako je ukupan broj neregularnih migracija na zapadnobalkanskoj ruti u opadanju, krijumčarenje migranata postaje sve intenzivnije, sofisticiranije i opasnije, sa sve većim humanitarnim posljedicama. Posebnu zabrinutost izaziva porast broja kineskih državljana koji na ovaj način pokušavaju doći do Evropske unije, a Bosna i Hercegovina zauzima centralno mjesto u regionalnom kontekstu.

Nakon rekordnog priliva migranata u Evropsku uniju 2015. godine, neregularni migracijski tokovi su opadali tokom posljednje dvije godine, ali su i dalje iznad nivoa zabilježenih prije 2017. godine.

Ovi trendovi se podudaraju sa naglim porastom krijumčarenja migranata. Zemlje članice EU su Frontexu tokom 2024. godine prijavile više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Kombinovani migracijski tokovi duž istočnomediteranskih ruta, uključujući Zapadni Balkan, činili su 30 posto svih dolazaka u EU u 2024. godini.

Prema podacima vlasti Zapadnog Balkana, koje je Feni dostavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH, tokom 2023. godine zabilježeno je više od 160.000 prelazaka, dok je od 2024. godine primjetan pad, djelimično kao rezultat pojačanih napora na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji.

Iz IOM-a su naveli da, uprkos manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji “zatvaranja” zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne efekte, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost.

Podaci IOM-a pokazuju da je u 2023. godini 11 posto od 8.052 migranta, koje je IOM intervjuisao u BiH, koristilo usluge krijumčara ili posrednika.

Iz ove organizacije su kazali da je taj udio porastao na 37 posto u 2024. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigao 50 posto. Što su migranti bliže Evropskoj uniji, veća je vjerovatnoća da se oslanjaju na organizovane krijumčarske grupe.

Zapadnobalkanska ruta ostaje nastavak istočnomediteranske rute i do kraja oktobra 2025. godine bila je druga najaktivnija migracijska ruta prema Evropi, sa 32 posto svih ulazaka. Između 2018. i 2024. godine vlasti Zapadnog Balkana zabilježile su ukupno 807.329 dolazaka.

Tokom 2024. godine zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni pad od 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, sa ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.

Najzastupljenije zemlje porijekla migranata u 2025. godini su Egipat (20 posto), Afganistan (17 posto), Maroko (devet posto), Turska (šest posto) i Sirija (šest posto).

IOM upozorava da se većina neregularnih migracija odnosi na migrante koji su u regiju ušli bez viza ili putem krijumčarskih mreža, a ne na one koji su imali uredne radne dozvole. Ipak, izražena je zabrinutost zbog tzv. sekundarnih kretanja i napuštanja redovnog statusa, što je dovelo do inicijative za jačanje zaštitnih mjera i praksi zapošljavanja.

IOM se zalaže za sigurnu, dostojanstvenu i dobro upravljanu regularnu migraciju kao ključni alat za smanjenje poticaja za neregularno kretanje, te omogućava asistirani dobrovoljni povratak i reintegraciju migrantima za koje je siguran povratak.

Porast broja kineskih državljana u neregularnim situacijama

Iako je od 2024. godine zabilježen opšti pad broja neregularnih migranata iz azijskih zemalja na Zapadnom Balkanu, izuzetak predstavljaju građani Narodne Republike Kine. Njihov broj porastao je za 36 posto na godišnjem nivou, sa 421 migranta u 2024. na 527 u 2025. godini.

Bosna i Hercegovina bilježi najveći broj kineskih državljana u neregularnim situacijama u regiji.

Većina njih evidentirana je nakon readmisije ili protjerivanja. Iako su neki prihvatili kratkotrajni smještaj u privremenim prihvatnim centrima, većina je u potpunosti odbila boravak u tim centrima. Među 180 osoba koje su ipak privremeno boravile u centrima, prosječna starost bila je 33 godine, uz 60 posto muškaraca i 14 posto djece, uključujući kućne ljubimce maloljetnika bez pratnje. Iz IOM-a naglašavaju da se ovi podaci odnose isključivo na evidentirane slučajeve, dok stvarne brojke ostaju nepoznate.

Služba za poslove sa strancima BiH navodi da zbog povećane potražnje za radnom snagom sve veći broj kineskih državljana dolazi u BiH preko kompanija koje ih zapošljavaju, uglavnom sa urednim radnim dozvolama. Ipak, ističe da je tokom redovnih inspekcija značajan broj osoba zatečen bez pravilno regulisanog boravka ili radne dozvole.

Iz Službe za poslove sa strancima su Feni kazali da tokom 2025. godine migracijska situacija u BiH ostaje stabilna i pod kontrolom, uz ukupno 10.478 izraženih namjera za podnošenje zahtjeva za azil. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi oko 899 osoba, većinom u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo. Boravak kineskih državljana u najvećem broju slučajeva odvija se u skladu sa važećim propisima.

Granična policija BiH bilježi da je tokom 2025. godine migracijski pritisak smanjen za oko 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz izražene mjesečne oscilacije.

Iz GP BiH su istakli da je najveći pritisak na ulasku u BiH zabilježen na područjima Trebinja, Zvornika i Hum-Foče, dok je najveći pritisak na izlasku iz zemlje evidentiran u Gradišci, Velikoj Kladuši, Gorici, Izačiću-Bihaću i Brodu. Oko 89 posto nezakonitih prelazaka i dalje se otkriva izvan graničnih prijelaza, u graničnom pojasu.

Uloga kineskih državljana u krijumčarenju

Granična policija upozorava da u krijumčarenju kineskih državljana često centralnu ulogu imaju upravo kineski državljani koji rade sa multinacionalnim kriminalnim grupama.

Iz Granične policije BiH pojašnjavaju da ovu mrežu karakteriše visoki stepen organizovanosti, planiranje na velikim udaljenostima te kombinovanje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, sa ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska i granične kontrole državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih dokumenata i viza, a zabilježeni su i slučajevi poslovnih posjeta sa krajnjim ciljem ostvarivanja boravišnog statusa u BiH, odnosno korištenjem BiH kao tranzitne zemlje s ciljem da se domognu zemalja EU. Plaćanje krijumčarskih usluga najčešće se vrši putem digitalnih transakcija, online alata ili kroz hawala sistem.

Tužilaštvo BiH ima isključivu nadležnost za krivična djela krijumčarenja ljudi, pri čemu je tokom 2025. godine podignuto 39 optužnica, a u više od 95 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude. U predmetima su zabilježeni brojni slučajevi slanja i primanja novca iz inostranstva, uključujući upotrebu hawala sistema.

Rad institucija koordinira Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i suzbijanje organizovanih ilegalnih migracija, dok se saradnja sa tužilaštvima susjednih zemalja i EU ostvaruje kroz EUROJUST, EUROPOL i operativne radne grupe.

Veliki broj akcija realizovan je kroz paralelne istrage sa Hrvatskom i Srbijom. Kao jedan od najvećih izazova, Tužilaštvo BiH navodi zloupotrebu bezviznog režima državljana Turske, koji čine oko 80 posto predmeta.

IOM upozorava da tragični slučajevi stradanja migranata, uključujući i pokušaje prelazaka rijeka i tzv. plavih granica, ukazuju na ozbiljne slabosti u regionalnoj koordinaciji. Organizacija intenzivno sarađuje sa državama Zapadnog Balkana, Frontexom i drugim partnerima na jačanju upravljanja granicama, razmjeni podataka, zajedničkim patrolama i razvoju kapaciteta za brze operacije spašavanja.

U oktobru 2025. godine IOM je, u okviru Berlinskog procesa, organizovao sastanak šefova graničnih policija zemalja Zapadnog Balkana, sa posebnim fokusom na prelazak vodenih granica. Paralelno, kroz terenske informativne aktivnosti, Migracione info tačke i programe zaštite, IOM nastoji unaprijediti informisanost migranata o rizicima neregularnih prelazaka i alternativa, uključujući legalne puteve migracije, azil i dobar povratak.

IOM naglašava da efikasno upravljanje granicama mora ići ruku pod ruku sa snažnom zaštitom ljudskih prava, te poziva Evropsku uniju i države članice da sistematski jačaju standarde zaštite na granicama.

Uprkos dosadašnjim naporima, organizacija upozorava da su potrebni dodatni koraci kako bi se spriječile nove tragedije i osigurala sigurnost i humanija migracijska politika duž zapadnobalkanske rute.