Poskupljenje participacije za određene zdravstvene usluge u RS

Od početka ove godine, u Republici Srpskoj su povećane cijene participacije za zdravstvene usluge na sekundarnom i tercijarnom nivou, kao i za nehitna stanja u službama hitne pomoći, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS. Iz FZO RS ističu da se iznosi participacije nisu mijenjali još od 2011. godine.

Do ovoga je došlo zbog primjene novog Pravilnika o visini i načinu plaćanja participacije. Iz Fonda naglašavaju da ovo povećanje neće uticati na najugroženije kategorije osiguranika, jer je više od polovine osiguranika oslobođeno plaćanja participacije po različitim osnovama.

Djeca do 18 godina, osobe starije od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, osobe oboljele od rijetkih bolesti, davaoci krvi, osobe sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije su oslobođeni plaćanja participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Također, participacije su oslobođeni i pacijenti koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja, kako u liječenju osnovne bolesti, tako i njenih komplikacija. Iz Fonda navode da troškovi zdravstvenih usluga značajno su porasli u proteklih petnaest godina.

Razlozi za poskupljenje i novi iznosi participacije

Iz Fonda objašnjavaju da je do rasta troškova došlo zbog poskupljenja medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata, usluga održavanja medicinske opreme, kao i povećanja troškova rada. Zbog toga je Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao izmjene Pravilnika o participaciji, što je Upravni odbor FZO RS prihvatio uz saglasnost resornog ministarstva, vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema.

Pravilnikom je preciziran tačan broj dana za koje se plata participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije od 370 KM, bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge. To znači da pacijent ne može platiti veći iznos od 370 KM, bez obzira koliko dugo leži u bolnici i koje usluge koristi.

Participacija za bolničko liječenje plata se najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, gdje se plata 30 KM po danu, bez obzira na ukupan broj dana provedenih u bolnici. Iz Fonda daju primjer da, ako je osiguranik hospitalizovan 25 dana u UKC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana.

Fond zdravstvenog osiguranja nastoji da obezbijedi dostupnost najsavremenijih zdravstvenih usluga bez dodatnog opterećenja osiguranika. Navode primjer da Fond za ugradnju kohlearnog implantata po pacijentu izdvaja 61.000 KM (djeca ne plaćaju ni participaciju), za operativni zahvat na srcu 23.000 KM, za ugradnju pejsmejkera 40.626 KM, dok za operaciju tumora glave izdvaja 9.684 KM.

U tim slučajevima, osiguranici plaćaju isključivo participaciju za predviđeni maksimalni broj dana ležanja u bolnici, bez obzira koliko su dugo bili na liječenju, a ukupan iznos ne može da bude veći od definisanog maksimalnog iznosa. Pacijent može biti u bolnici i duže od 14 dana, ali participaciju plata samo za 14 dana.

Novine u plaćanju participacije

Iz Fonda ističu da je dosadašnji način plaćanja participacije za pojedine zdravstvene usluge dovodio do određenih nelogičnosti, pa se dešavalo da osiguranik za pojedine ambulantne ili specijalističke usluge plati veći iznos participacije nego za liječenje u bolnici. Na primjer, za ambulantni pregled magnetne rezonance pacijent će za MR bez kontrasta izdvojiti 50 KM za participaciju, a ukoliko ovu uslugu dobije u okviru bolničkog liječenja plata samo participaciju za dan ležanja u bolnici, što je znatno manji iznos.

Uvedena je i novost u službama hitne pomoći, gdje je omogućeno da se naplati participacija u onim slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima. Česta je pojava da pacijenti zloupotrebljavaju resurse i koriste usluge zdravstvene zaštite u službama hitne pomoći, iako nisu hitni slučajevi, jer ne moraju ništa da plate i brže ostvare zdravstvenu zaštitu. Time se znatno opterećuju službe hitne pomoći, čime se ugrožava njihova dostupnost pacijentima kojima je zaista potrebna hitna medicinska pomoć.

U Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS) omogućeno je da se automatski razdvajaju hitna od nehitnih stanja, te je time onemogućena eventualna zloupotreba da se u hitnim stanjima naplaćuje participacija. Fond planira da kroz mobilnu aplikaciju u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema omogući svakom osiguraniku uvid u njegove ukupne troškove zdravstvene zaštite, kao i koliko je on kroz participaciju izdvojio, a koliko Fond zdravstvenog osiguranja i dr.

Očekuju da se ta sredstva usmjere isključivo na poboljšanje uslova liječenja, unapređenje kvaliteta i sigurnosti pacijenata, kao i na kontinuitet u snabdijevanju lijekovima i medicinskim materijalom.