Donald Trump nudi milion dolara svakom stanovniku Grenlanda?

Dok iz Bijele kuće stižu informacije da američki predsjednik Donald Trump ozbiljno razmišlja o kupovini Grenlanda, mediji u Danskoj prenose izjave zvaničnika koji naglašavaju da ova teritorija nije na prodaju, te spekulišu o mogućoj cijeni ovog najvećeg ostrva na svijetu.

Analitičari finansijskog koncerna Rabobank iz Holandije objavili su procjenu prema kojoj bi Sjedinjene Američke Države za Grenland mogle ponuditi čak 50 milijardi dolara. To bi iznosilo oko milion dolara za svakog od 50.000 stanovnika Grenlanda, prenosi danski portal BT.

Više mrkve, manje batine

„Iako se direktno vojno preuzimanje od strane Amerike čini malo vjerovatnim, diplomatski manevri su druga stvar. Pristup Donalda Trumpa se često opisuje kao ‘previše batina, a premalo mrkve’. U slučaju Grenlanda, mogli bismo vidjeti malo više mrkve“, navodi se na veb stranici Rabobanka.

Iako mnogi komentatori smatraju da ovakva transakcija nije realna, gotovo svi se slažu da bi ova privlačna ponuda podstakla na razmišljanje. Također, danski ustav i zakoni predviđaju mogućnost osamostaljenja Grenlanda.

BT prenosi izjavu danskog preduzetnika Martina Thorborga: „Ako Grenlanđani dobiju dobru ponudu da prihvate američke putovnice, bilo bi sasvim razumljivo da je prihvate. Mi Danci ne bismo ih trebali sprječavati u tome“.

Među danskim i grenlandskim zvaničnicima, mogućnost prodaje je odbacila Avaaraq Olsen, gradonačelnica Nuuka, glavnog grada Grenlanda, u razgovoru za CBS News: „Osjećamo da se prema nama ne postupa kao prema narodu koji živi u vlastitoj zemlji. Tretiraju nas kao predmet na prodaju, što je uvredljivo. Stvarno želimo to prekinuti“.

„Odbili smo sve američke ponude“

„Naš svijet nije isti otkako su prije godinu dana sletjeli prvi Trumpovi avioni (misli na posjetu Trumpovog sina Grenlandu u januaru 2025. godine, op.a.). Odbili smo sve američke ponude još u proljeće prošle godine“, dodala je Olsen.

Čini se da je američki pritisak i prijetnja aneksijom izazvala nesuglasice među grenlandskim i danskim liderima. Na sastanku Odbora za vanjsku politiku danskog i grenlandskog parlamenta pojavio se prijedlog za uspostavljanje direktnog dijaloga između Nuuka i Washingtona, bez učešća Danske.

To bi bilo suprotno danskom ustavu, koji nalaže da danska vlada vodi vanjsku politiku u cijelom kraljevstvu. U praksi to znači da se grenlandska ministrica vanjskih poslova ne može sastati sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom bez prisustva danskog ministra vanjskih poslova.

Prijedlog je navodno stigao iz redova grenlandske opozicije, koja se zalaže za nezavisnost, ali list Jyllands-Posten piše da je danske čelnike iznenadila podrška zastupnika vladajuće koalicije.

„Mi Grenlanđani smo odrasli ljudi. Imamo parlament. Imamo ministre koji mogu govoriti u naše ime. Da, možemo sami razgovarati s drugim zemljama bez da se držimo za ruke s danskim ministrima“, izjavila je za dansku javnu radioteleviziju Pipaluk Lynge, predsjednica Odbora za vanjsku politiku i sigurnost grenlandskog parlamenta.

Na spomenutom sastanku, kako piše Jyllands-Posten, vladala je loša atmosfera, a sa grenlandske strane su se pojavile optužbe da im danski lideri uskraćuju relevantne informacije. Sastanak je održan putem platforme Teams, a trebao je trajati sat vremena, ali zbog svađe, jedan po jedan danski zastupnik je napuštao sastanak.

„Čemu su služile tako agresivne izjave?“

Ministrica vanjskih poslova Grenlanda, Vivian Motzfeldt, tvrdi da je već uspostavila direktnu liniju komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Za grenlandske novine Sermitsiaq izjavila je: „Grenland treba SAD, a SAD treba Grenland kada je u pitanju sigurnost na Arktiku. Čemu su služile tako agresivne izjave? Mi smo prijatelji i saveznici. Nadam se da će sastanak sa SAD-om sljedeće sedmice dovesti do normalizacije odnosa“.

Danska vlada je također izložena kritikama opozicionih političara, koji smatraju da je premijerka Mette Frederiksen trebala zauzeti čvršći stav prema pretenzijama Donalda Trumpa. Lider desničarske Danske narodne partije, Morten Messerschmidt, smatra da nema razloga za sastanak danskog i američkog ministra vanjskih poslova, koji je najavljen za sljedeću sedmicu.

„Nemamo o čemu razgovarati s ljudima koji nam prijete. Jedino s čime se Trump treba suočiti jest potpuno jasno odbijanje njegovih zahtjeva. Ako bi Vladimir Putin poželio uzeti Bornholm (danski otok u Baltičkom moru, op.a.), bismo li tražili sastanke s ruskim ministrom vanjskih poslova?“, rekao je Messerschmidt.