Ekspert za energetiku i bivši federalni premijer Edhem Bičakčić izjavio je za Fenu da je izgradnja južne interkonekcije, koja će Bosnu i Hercegovinu snabdijevati zemnim gasom, najvažniji projekat i najveća investicija u ovoj godini.

Bičakčić je dodao da će ovaj novi gasovod, koji povezuje BiH sa tržištem gasa Evropske unije i LNG terminalom na Krku, sasvim sigurno povećati sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom, kao i fleksibilnost i energetsku efikasnost kroz diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja.

“Politički problemi su riješeni, a tehnički podaci su već utvrđeni. Dolaskom novih količina gasa iz Hrvatske, stvaraju se preduslovi za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni gas za proizvodnju električne i toplotne energije. BiH bi mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas prema sjeveru (Hrvatska i Mađarska) i istoku (Srbija i Bugarska), zarađujući na transportu”, naglasio je Bičakčić.

Prema njegovim riječima, ovaj projekat ponovo aktualizuje izgradnju skladišta gasa u napuštenom rudniku Tetima kod Tuzle, za koji je Vlada Federacije BiH dobila saglasnost dok je on bio premijer.

Kada je riječ o izgradnji južne gasne interkonekcije, Bičakčić je naveo da je potrebno izgraditi novi visokotlačni gasovod (50 bara) kroz Hrvatsku, od Splita (Dugo Polje) do Zagvozda (52 km), te od Zagvozda do Imotskog i granice sa BiH (22 km), ukupno 74 km gasovoda, što je u nadležnosti Plinacra, hrvatskog operatora transportnog gasnog sistema.

“Očekuje se da će Plinacro finansirati ovaj dio, jer će naplaćivati tranzitne takse. Potrebna sredstva su oko 170 miliona eura. Za sada se ne znaju svi troškovi koji ulaze u ovu cifru”, naveo je Bičakčić.

Dodao je da će gradilište gasovoda kroz BiH, sa ulaskom kod Posušja, biti dugo 180 km i da će imati dva kraka – za Mostar i prema Travniku. Za te radove potrebno je oko 250 miliona eura, kaže Bičakčić.

Govoreći o planiranim kapacitetima gasovoda, rekao je da će se kroz njega godišnje transportovati oko 1,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa.

“O kojoj količini je riječ može se vidjeti i po usporedbi sa sadašnjom godišnjom potrošnjom u BiH koja iznosi 230 miliona kubika. Godišnji kapacitet postojećeg gasovoda je 600 miliona kubika”, pojasnio je Bičakčić.

Naglašavajući značaj projekta, Bičakčić je rekao da novi pravac transporta prirodnog gasa treba da omogući gasifikaciju južnog dijela Bosne i Hercegovine i obezbijedi gas za nove industrijske potrošače. Nova interkonekcija i gasna infrastruktura treba da budu projektovani i izgrađeni tako da, osim prirodnog gasa, omoguće upotrebu vodonika i biogasa.

“Realizacija tog projekta ubrzala bi i realizaciju novog sjevernog pravca (Bosanski Brod ili Brčko), čime bi Bosna i Hercegovina mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas. Time se otvara mogućnost uključenja Banja Luke na novi gasni sistem Bosne i Hercegovine”, naglasio je Bičakčić.

Pripremu i realizaciju projekta izgradnje južne interkonekcije trebalo bi da prati reforma gasnog sektora, a Bičakčić podsjeća da je taj proces započeo vrlo ambiciozno dok je bio federalni premijer 2000. godine.

Dok je obavljao funkciju predsjednika BH K CIGRE, ovo strukovno udruženje je raspravljalo o snabdijevanju prirodnim gasom BiH i formirana je sekcija za prirodni gas.

Aktuelizirajući značaj izgradnje južne gasne interkonekcije na početku 2026. godine, Bičakčić je, kako kaže, imao na umu da klimatske promjene uzrokovane globalnim zagrijavanjem predstavljaju najveći izazov jer nanose velike štete privredi, društvu i ekosistemima. One su posljedica emisija stakleničkih gasova, posebno ugljičnog dioksida.

“Zato je važno istovremeno jačati otpornost na klimatske promjene i provoditi mjere prilagodbe. Transformacija našeg društva i privrede u niskougljično okruženje treba se ostvariti kroz ulaganje u ekološki prihvatljive tehnologije, inovacije i razvoj, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu i omogućiti postizanje neto nulte emisije do 2050. godine”, zaključio je Edhem Bičakčić u razgovoru za Fenu.