Različite vizije i tumačenja zakona
Lagumdžija: Arria i Maduro predstavljaju dvije Venecuele i dva pogleda na pravo
Podijeli vijest
Zlatko Lagumdžija je u svojoj izjavi istakao da Diego Arria i Nicolás Maduro simbolizuju dvije potpuno različite vizije Venecuele, kao i dva suprotstavljena koncepta međunarodnog prava.
“Diego Arria i Nicolás Maduro su simboli dvije različite Venecuele i dva dijametralno suprotna stava prema međunarodnom pravu”, rekao je Lagumdžija.
Lagumdžija je opisao Diega Arriu kao simbol nekada prosperitetne i međunarodno poštovane Venecuele, naglasivši da je Arria sada među milionima Venecuelanaca koji su pronašli utočište u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što su pobjegli od političkog progona i ekonomskog kolapsa.
“U vrijeme kada je Arria predstavljao Venecuelu u Ujedinjenim nacijama, zemlja je bila poštovana i prosperitetna, dok danas devet od deset građana živi u siromaštvu”, naveo je Lagumdžija.
Dodao je da je ekonomski pad Venecuele posebno upečatljiv kada se posmatra u globalnom kontekstu.
“Ekonomska proizvodnja Venecuele je danas niža nego što je bila prije tri decenije, dok se globalno bogatstvo učetverostručilo u istom periodu”, kazao je on.
“Arria je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a i vodeće svjetske medije da se pred očima međunarodne zajednice odvija ‘genoćid u usporenom snimku'”, rekao je Lagumdžija.
Također je napomenuo da su neformalni sastanci Vijeća sigurnosti UN-a, poznati kao ‘Arria-formula’, nazvani po Diegu Arriji, što odražava njegov doprinos otvorenijem i sadržajnijem dijalogu o miru i sigurnosti.
Nasuprot tome, Lagumdžija je opisao Madura kao simbol kolapsa nekada bogate države i selektivne primjene međunarodnog prava.
“Maduro je svoju zemlju i njene građane doveo na rub propasti i koristio međunarodno pravo prema ‘crnom priručniku dvostrukih standarda'”, rekao je Lagumdžija.
Osvrćući se na Madurov pravni položaj, dodao je:
“Nakon što je upravljao državom kroz njene institucije, sada se suočava sa suđenjem u New Yorku po optužbama vezanim za vođenje narko-kartela koristeći državne mehanizme.”
Lagumdžija se osvrnuo i na kampanju protiv Rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom se 11. juli uspostavlja kao Međunarodni dan sjećanja na genoćid u Srebrenici, napominjući da je Venecuela glasala protiv rezolucije.
“Tokom orkestrirane kampanje protiv rezolucije, predsjednik Srbije javno je zahvalio Maduru na podršci”, rekao je Lagumdžija.
Rezolucija je na kraju usvojena velikom većinom država članica UN-a, dok je manje od deset posto glasalo protiv nje.
Prema Lagumdžiji, postavljanje spomenika Srebrenički cvijet ispred sjedišta UN-a u New Yorku služi kao odgovor na pokušaje negiranja ili relativizacije genoćida.
Govoreći o budućnosti Venecuele, Lagumdžija je rekao da tranziciju zemlje moraju voditi njeni građani, ali u okviru međunarodnog prava i lekcija naučenih iz prošlih globalnih intervencija.
“Međunarodno pravo i koordinirana akcija ključnih međunarodnih aktera neophodan su temelj za period nakon Madura”, rekao je on.
Zaključio je da primjer Srebrenice, genoćida potvrđenog konačnim presudama međunarodnih sudova, jasno ilustruje razliku između onoga što je nazvao “Arrijino međunarodno pravo” i selektivnog, politički motivisanog tumačenja međunarodnog prava.
