Bugarska uvodi euro u sjeni protesta i političke nestabilnosti

Bugarska, balkanska država koja se Evropskoj uniji pridružila 2007. godine, ušla je u takozvanu “čekaonicu” eurozone 2020. godine, istovremeno sa Hrvatskom, koja je euro uvela 2023. godine.

Ova zemlja je ispunila sva četiri Mastrihtska kriterija, koja su neophodna za uvođenje eura, a to uključuje stabilnost cijena, zdrave javne finansije, stabilnost deviznog kursa, kao i dugoročnu konvergenciju kamatnih stopa.

Brisel i Sofija ovaj korak smatraju “istorijskom prekretnicom” koja će ojačati ekonomsku stabilnost Bugarske, podstaći trgovinu i investicije, te dodatno učvrstiti poziciju zemlje unutar Evropske unije.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je izjavila da će euro Bugarskoj donijeti “više trgovine, više investicija i kvalitetnih radnih mjesta”.

Međutim, ova tranzicija se dešava u periodu produžene političke krize, koju karakteriše čak sedam parlamentarnih izbora u protekle četiri godine, konstantne optužbe za korupciju, kao i narušeno povjerenje javnosti u državne institucije.

Javno mnijenje o uvođenju eura je i dalje podijeljeno, a politička situacija ostaje nestabilna.

Istraživanje koje je nedavno sprovelo Ministarstvo finansija pokazalo je da 51 posto građana Bugarske podržava uvođenje jedinstvene valute, dok se 45 posto protivi tome.

Strah od povećanja cijena i dalje je prisutan, posebno među domaćinstvima sa niskim primanjima, u ruralnim područjima, kao i među starijom populacijom.

Sa prosječnom mjesečnom platom od oko 1.250 eura i činjenicom da je Bugarska u 2024. godini rangirana kao zemlja Evropske unije sa najnižim BDP-om po glavi stanovnika (34 posto ispod prosjeka Evropske unije), mnogi Bugari strahuju da se neće moći nositi sa eventualnim povećanjem troškova života.

Institucije Evropske unije su saopštile da ne postoje dokazi koji bi potvrdili da uvođenje eura uzrokuje trajnu inflaciju, te su obećale stroge mjere zaštite, uključujući dvojno prikazivanje cijena i strožiji nadzor, kako bi se spriječilo neopravdano povećanje cijena.

Zagovornici uvođenja eura tvrde da će pridruživanje eurozoni smanjiti troškove zaduživanja, poboljšati kreditni rejting Bugarske, te donijeti korist ključnim sektorima, kao što je turizam, koji čini oko osam posto BDP-a.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi kontinuirana politička nestabilnost mogla ugroziti očekivane ekonomske dobitke. U decembru je vlada premijera Rosena Željazkova podnijela ostavku nakon nekoliko sedmica masovnih protesta protiv korupcije, a novi izbori se očekuju početkom 2026. godine.