Tajne krvi najdugovječnijih ljudi svijeta

Naučnici vjeruju da bi razumijevanje specifičnosti krvi ljudi koji žive izuzetno dugo moglo pomoći drugima da produže svoj životni vijek i poboljšaju zdravlje, kako prenosi Sciense alert.

Nova istraživanja pokazuju da se povoljni biomarkeri u krvi dugovječnih osoba počinju pojavljivati već u dobi od 65 godina. Iako još uvijek nije potpuno jasno kako ovi biomarkeri utiču na zdravlje, niti kolika je njihova povezanost sa genima ili načinom života, pretpostavlja se da mogu imati zaštitnu ulogu u borbi protiv starenja i bolesti.

Jedna od najdetaljnijih genetičkih i fizioloških analiza sprovedena je ove godine u Španiji na Mariji Branjas, supercentenarki koja je doživjela 117 godina. Analiza njene krvi otkrila je zdrave markere imunološkog sistema i izuzetno nizak nivo “lošeg” holesterola. Ćelije njenog tijela ponašale su se kao da su znatno mlađe nego što je zaista bila.

Zanimljivo je da su njeni telomeri, zaštitne kapice na krajevima hromozoma koje se povezuju sa rizikom od smrti, bili vrlo kratki. Iako se obično smatra da kraći telomeri ukazuju na starije biološko stanje, kod najstarijih ljudi ova osobina možda nije nepovoljna, pa čak može imati ulogu u sprečavanju širenja raka.

Uloga ishrane i metabolita

Studije iz Kine su pokazale da stogodišnjaci imaju niže nivoe masnih kiselina i drugih metabolita u krvi u poređenju sa mlađim osobama, što bi također moglo biti povezano s dužim životom.

Naučnici vjeruju da bi se jednog dana ovi biomarkeri mogli koristiti u testovima krvi za predviđanje biološkog vremena života ili kao “satovi dugovječnosti”.

Iako je krv vrlo složena i još uvijek ne postoji pouzdan test koji bi predvidio dužinu nečijeg života, istraživači vjeruju da proučavanje krvi dugovječnih ljudi može pomoći u identifikaciji osoba koje brzo stare i imaju veći rizik od rane smrti.

Mediteranska ishrana kao ključ

Studije su pokazale da mlada krv može uticati na starenje ćelija kože, dok metaboliti povezani sa starenjem često zavise od ishrane, što ukazuje da nutritivne intervencije mogu doprinijeti zdravijem starenju. Marija Branjas se hranila mediteranskom ishranom bogatom jogurtom, a njen crijevni mikrobiom bio je izuzetno mlad, što je možda doprinijelo njenoj dugovječnosti.

Iako geni igraju važnu ulogu u očekivanom životnom vijeku, okruženje i stil života također imaju značajan uticaj. Naučnici se nadaju da će istraživanja stogodišnjaka i superstogodišnjaka jednog dana omogućiti razvoj novih lijekova ili preporuka za stil života koji bi mogli koristiti svima.