Somalija traži poništenje priznanja Somalilanda od strane Izraela
Podijeli vijest
Reakcija Somalije na Izraelsko Priznanje Somalilanda
Somalija je zvanično zatražila od Izraela da povuče odluku o priznavanju otcijepljene regije Somaliland, kategorički osuđujući taj čin kao akt “agresije koji nikada neće biti tolerisan”.
Ali Omar, državni ministar vanjskih poslova Somalije, u izjavi za Al Jazeeru u subotu, naglasio je da će somalijska vlada upotrijebiti sva diplomatska sredstva kako bi osporila ovaj, kako ga je nazvao, čin “državne agresije” i miješanje Izraela u unutrašnje poslove zemlje.
Ova oštra reakcija uslijedila je dan nakon što je Izrael postao prva država na svijetu koja je formalno priznala Somaliland, što je izazvalo osude širom Afrike i arapskog svijeta, otvarajući pitanja o mogućem izraelskom planu prisilnog raseljavanja Palestinaca.
Pozadina i stav Somalilanda
Somaliland se odvojio od Somalije 1991. godine, poslije brutalnog građanskog rata, ali do danas nije dobio priznanje nijedne države članice Ujedinjenih nacija. Ova samoproglašena republika ima vlastitu valutu, zastavu i parlament, iako su njene istočne teritorije i dalje predmet spora.
“Ovo nikada neće biti prihvatljivo niti tolerisano za našu vladu i narod, koji su ujedinjeni u odbrani teritorijalnog integriteta”, izjavio je Omar, dodajući: “Naša vlada snažno poziva Državu Izrael da povuče svoje poteze koji izazivaju podjele i da se pridržava međunarodnog prava”.
Omar je istakao da strateški značaj Roga Afrike privlači strani interes i miješanje, naglašavajući: “Važnost ovog regiona nije nova. On je i danas ključan za međunarodnu trgovinu”.
On je optužio Izrael da priznavanjem Somalilanda želi dodatno raseliti Palestince iz Gaze. “Jedan od motiva je raseljavanje Palestinaca iz Gaze. To je široko poznato – to je izraelski cilj“, rekao je Omar.
Reakcije i Posljedice
Ministarstvo vanjskih poslova Palestine pružilo je podršku Somaliji, podsjećajući da je Izrael ranije spominjao Somaliland kao potencijalnu destinaciju za prisilno raseljavanje Palestinaca iz Gaze, što je označeno kao “crvena linija”.
S druge strane, Cirro je branio izraelski potez, tvrdeći da on “nije usmjeren protiv bilo koje države niti predstavlja prijetnju regionalnom miru”.
Nekoliko sati nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio priznanje, ured somalijskog premijera saopštio je da Izraelov čin predstavlja namjeran napad na suverenitet Somalije i nezakonit potez, naglašavajući da Somaliland ostaje sastavni i “neodvojivi” dio somalijskog teritorija.
Netanyahu je predstavio priznanje Somalilanda kao dio duha Abrahamovih sporazuma i najavio da će zagovarati slučaj Somalilanda na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, pozivajući Cirra u Izrael, što je ovaj prihvatio.
Međutim, Trump se distancirao od tog poteza, rekavši za New York Post da neće slijediti izraelski primjer. Somalijski ministar javnih radova Ayub Ismail Yusuf pozdravio je Trumpov stav putem društvenih mreža: “Hvala vam na podršci, gospodine predsjedniče”.
Trumpovi komentari predstavljaju zaokret u odnosu na august, kada je izjavio da njegova administracija radi na pitanju Somalilanda. Posljednjih sedmica, američki predsjednik je često kritikovao somalijsku zajednicu u Sjedinjenim Američkim Državama i samu Somaliju.
Sjedinjene Američke Države su također izrazile nezadovoljstvo Somalijom, navodeći na nedavnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a da vlasti nisu uspjele poboljšati sigurnost uprkos milijardama dolara pomoći, te signalizirajući da neće nastaviti finansirati skupu mirovnu misiju.
Predsjedavajući Afričke unije Mahamoud Ali Youssouf odbacio je svaku inicijativu za priznanje Somalilanda kao nezavisne države, upozorivši da bi to stvorilo opasan presedan s dalekosežnim posljedicama. Afrička unija se pritom pozvala na odluku iz 1964. godine o nepovredivosti granica naslijeđenih u trenutku nezavisnosti.
Generalni sekretar Arapske lige Ahmed Aboul Gheit također je osudio, kako je rekao, provokativni izraelski napad na suverenitet jedne arapske i afričke države, ocijenivši priznanje kao grubo kršenje međunarodnog prava i principa državnog suvereniteta.
Uprkos međunarodnim reakcijama, hiljade ljudi izašle su na ulice Hargeise slaveći ono što mnogi vide kao kraj 30 godina diplomatske izolacije. Izraelska zastava bila je istaknuta na nacionalnom muzeju, dok su građani obilježavali ovaj diplomatski iskorak.
Somalija je u istoriji imala napete odnose s Izraelom, dijelom zbog izraelskih veza s regionalnim rivalom Somalije – Etiopijom. Tokom Hladnog rata, Izrael je pružao Etiopiji vojnu obuku, obavještajnu podršku i oružje, dok je Somalija, svrstana uz arapske države neprijateljski nastrojene prema Izraelu, poražena u Ogadenskom ratu 1977. godine, što je doprinijelo decenijama nestabilnosti.
Somaliland je proglasio nezavisnost 1991. godine nakon progona pod vladavinom bivšeg lidera Mohammeda Siada Barrea, ali Somalija nikada nije priznala otcjepljenu regiju.
Ranije ovog mjeseca, zamjenica izraelskog ministra vanjskih poslova Sharren Haskel izjavila je da je bilo kontakata sa somalijskom vladom o zajedničkim zabrinutostima zbog utjecaja Hutija u regionu. Međutim, Omar je te navode odlučno demantovao, poručivši da stav Somalije prema izraelskoj politici ostaje nepromijenjen.
