Putin: EU će morati vratiti naš novac, kad-tad
Podijeli vijest
Putin o finansijskoj pomoći Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Kijev nije spreman na kompromise oko teritorija i postizanje mira. Osvrnuo se i na odluku Evropske unije da se zaduži kako bi Ukrajini isplatila kredit od 90 milijardi eura.
“Krađa nije adekvatan izraz za ovo. Krađa je tajno oduzimanje, a ovo je pljačka. Neće u tome uspjeti jer posljedice mogu biti teške za pljačkaše. Oni su objavili ne samo da će uzimati, već će dati kredit uz osiguranje preko naših aktiva. A kredit je dug. Kad neko daje kredit, to se mora odraziti na državu koja ga daje. Državni dug Francuske je 120 posto. Kod nas 17,7 posto, a kod njih 120. Mislim da budžet tamo prolazi poprilično teško. Zato odlučivati o pljački tuđeg novca je teško. Ali postoje i druge teške posljedice koje se mogu pojaviti. To je urušavanje povjerenja”, kazao je Putin.
Reakcije na zapadne politike
Putin je naglasio da Rusija nije jedina država koja ima imovinu u inostranstvu. Dodao je da bi se slični postupci mogli primijeniti i u drugim slučajevima, pod različitim izgovorima. “Samo treba početi, a onda će se to moći raditi pod različitim prijedlozima. Sad nekome ne odgovara specijalna vojna operacija i borba protiv neofašizma. Kasnije se nekome neće svidjeti politika po pitanju LGBT populacije. U islamskim zemljama postoje određene vrijednosti koje mi dijelimo. Kod njih postoje zakone, kod nas ne, ali kod njih postoje. Kad god i kako god ukrali naš novac, morat će ga vraćati. Postoje različiti načini, prije svega preko sudova. Naći ćemo sudove koji će biti nezavisni”, rekao je Putin.
Također je istakao da Rusija trenutno ne vidi spremnost Kijeva za pregovore o teritorijalnim pitanjima i da Kijev odbija mirno rješenje sukoba. Ipak, ponovio je da je Rusija spremna i želi da se sukob u Ukrajini okonča mirnim putem. Podsjetio je da je još 2022. godine, kada je situacija eskalirala, Rusija naglasila da će biti primorana da prizna LNR i DNR.
O stanju na frontu i mirovnim pregovorima
“Sve je počelo sa državnim prevratom u Ukrajini”, izjavio je Putin, odgovarajući na pitanje o načinima ostvarivanja ciljeva, bilo ratom ili mirom. Dodao je da su ukrajinske vlasti odbile povući svoje trupe i sprovesti Istanbulske sporazume, te da sada odbijaju mirno rješenje sukoba. Ipak, naglasio je da Moskva primjećuje određene signale da je Kijev spreman za dijalog. Kada je riječ o situaciji na terenu, Putin je izjavio da ruske snage kontrolišu više od polovine naselja u Ukrajini.
Ruski predsjednik je također izjavio da veliki broj dobrovoljaca pristupa Oružanim snagama Ruske Federacije. Na godišnjoj konferenciji za novinare iznio je podatak da je preko 400.000 ljudi ove godine potpisalo ugovor sa ruskom vojskom, naglašavajući posebno veliki broj prijava u jedinicama bespilotne avijacije. Prema njegovim riječima, Rusija je lider u oblasti bespilotnih letjelica i daleko je ispred svojih protivnika po broju dronova.
Putin je izjavio da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je iznesen tokom sastanka u Enkoridžu, te da je sada red na Ukrajinu i njene zapadne saveznike da djeluju. Odgovarajući na pitanje novinara NBC-a da li će se osjećati odgovornim za dalji razvoj situacije u zoni “specijalne vojne operacije” ako Rusija odbije mirovni plan Washingtona, Putin je odgovorio da je takva tvrdnja “nekorektna i neosnovana”.
“Kada sam došao u Enkoridž na sastanak sa Trumpom, rekao sam da su pred nama složena rješenja”, naveo je ruski predsjednik. Ponovio je da Rusija nije započela sukob, već da su Zapad i Kijev “prevarili Rusiju” u okviru Minskih sporazuma. Ocijenio je da američki predsjednik ulaže značajne napore u rješavanje ukrajinske krize. “Tokom susreta na Aljasci mi smo se praktično saglasili sa prijedlogom američkog lidera. Rusija je saglasna sa pregovorima i okončanjem sukoba u Ukrajini. Lopta je sada na strani Kijeva i njegovih evropskih sponzora”, zaključio je Putin.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, saopštio je da je za samo dvije sedmice, od otvaranja linije za pitanja, prikupljeno skoro tri miliona pitanja za Putina, te da konferenciju prati oko 600 novinara. Od 2001. godine održano je 18 direktnih linija i 16 konferencija za novinare, što ovu čini 22. godišnjom konferencijom Vladimira Putina.
