Kontroverzni plan za NASA-u: Trampov kandidat izazvao burne reakcije
Podijeli vijest
Dokument od 62 stranice izazvao polemike
Milijarder Jared Isaacman, kojeg je Donald Trump nominirao za šefa NASA-e, pripremio je opsežan i kontroverzni plan pod nazivom “Projekt Athena” za budućnost svemirske agencije. Iako je Isaacman priznao postojanje dokumenta, tvrdi da su pojedini dijelovi već zastarjeli, što je izazvalo brojna nagađanja o smjeru u kojem bi vodio 67 godina staru instituciju.
Podrška moćnih saveznika
Isaacman sebe opisuje kao “relativno apolitičnog” i “umjerenog konzervativca”, a ima podršku uticajnog tehnološkog preduzetnika i bivšeg Trumpovog savjetnika Elona Muska. On je direktor i osnivač kompanije Shift4 za obradu kartičnih plaćanja, te blisko sarađuje sa Musk-om otkako je kupio svoj prvi čarter-let preko SpaceX-a.
Radikalne promjene u planu
Dokument koji je procurio u javnost, datiran u maju 2025. godine, predlaže temeljite promjene koje uključuju preusmjeravanje nekih NASA-inih centara ka nuklearnom električnom pogonu, uspostavljanje novog programa za istraživanje Marsa i usvajanje filozofije “ubrzaj/popravi/izbriši” za transformaciju agencije.
Isaacman je izjavio da je “Projekt Athena” zamišljen kao “dokument koji će se usavršavati prikupljanjem podataka nakon potvrde”, dodajući kako smatra da je bolje imati plan prilikom preuzimanja odgovornosti tako velikih kao što je vođstvo NASA-e.
Zabrinutost u svemirskoj zajednici
Plan je ipak izazvao zabrinutost među stručnjacima. Casey Dreier, voditelj svemirske politike u neprofitnoj organizaciji Planetary Society, izjavio je kako predstavlja dramatičniji skup promjena nego što su mnogi u svemirskoj zajednici očekivali.
Borba za vlast unutar NASA-e
Prema izvorima upoznatim sa situacijom, čini se da je curenje ovog dokumenta u javnost bilo dio pokušaja Shawna Duffy-ja, ministra saobraćaja koji privremeno vodi NASA-u, da podstakne kontroverze i osujeti Isaacmanovu ponovnu nominaciju. Duffy je navodno privatno izrazio želju da trajno ostane na čelu agencije, što je njegov portparol kasnije demantovao.
Ambiciozni ciljevi: Mars i nuklearni pogon
Jedan od najambicioznijih predloga u “Projektu Athena” je uspostavljanje novog programa za Mars pod nazivom “Olympus”. Vizija podrazumijeva usklađivanje NASA-e sa ciljem SpaceX-a da naredne godine pošalje bespilotnu letjelicu Starship na Mars, što bi predstavljalo “više-manje besplatnu misiju” koju bi NASA podržala uz minimalne troškove.
Dokument također snažno zagovara razvoj nuklearnog električnog pogona, tehnologije koja bi omogućila brže misije u dubokom svemiru. Isaacman i bivši predsjednik Predstavničkog doma Newt Gingrich istaknuli su u zajedničkom članku kako konkurenti ne čekaju, te da Kina i Rusija intenzivno ulažu u nuklearne svemirske tehnologije.
Povratak na Mjesec i uloga SpaceX-a
Iako je Trump ranije pokazivao interes za Mars, Mjesec se ponovo pojavio kao jasan politički prioritet zbog obnovljene svemirske trke sa Kinom, koja planira poslati svoje astronaute na površinu Mjeseca do 2030. godine. Misija Artemis III, ključni korak u američkom povratku na Mjesec, trenutno zavisi od SpaceX-ove letjelice Starship.
Privremeni šef NASA-e Shawn Duffy nedavno je signalizirao da bi mogao isključiti SpaceX iz projekta, što je izazvalo oštru reakciju Elona Muska. Isaacman, koji je Musk-ov prijatelj, nije se javno izjasnio, ali izvori tvrde da namjerava sarađivati sa kompanijom koja najbrže isporuči lander spreman za astronaute.
Kontroverze oko naučnih istraživanja
Plan sadrži i kontroverzne prijedloge vezane za naučna istraživanja. Jedna od najkritizovanijih tačaka je namjera da se NASA “izvuče iz posla klimatske nauke financirane poreskim obveznicama i prepusti to akademskoj zajednici”.
Isaacman je kasnije pojasnio da se koncept “nauke kao usluge” primarno odnosi na kupovinu podataka od privatnih satelitskih kompanija umjesto gradnje sopstvenih, čime bi se oslobodila sredstva za druge misije. Unatoč kritikama, javno je branio naučne programe i čak ponudio sopstveni novac za lansiranje svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman.
Reorganizacija i promjena kulture
Isaacmanov plan predviđa i ubrzanu reorganizaciju agencije, koja je već izgubila oko 4.000 zaposlenih. Cilj je sprovesti “jedinstvenu, podacima vođenu reorganizaciju usmjerenu na smanjenje slojeva birokratije”.
Dokument također predlaže promjenu pristupa riziku, navodeći kako će se “osigurati da sigurnost bude u prvom planu odluka, ali postizanje misije NASA-e znači prihvatanje da su neki rizici vrijedni preuzimanja”.
Bivši astronaut Garrett Reisman pohvalio je ovaj pristup, rekavši da je NASA možda postala previše averzivna prema riziku nakon katastrofe šatla Columbia 2003. godine.
Vizionarski vođa spreman na promjene
Unatoč kontroverzama, Isaacman je cijenjen u svemirskoj industriji kao strastven i vizionarski vođa. Kao osnivač kompanije Shift4 i učesnik dvije samofinansirane svemirske misije, predstavlja neortodoksan izbor za čelnika NASA-e, a u svojim javnim istupima sugerisao je da namjerava voditi agenciju otvorenog uma.
