historijski dan odbrane

2. maj 1992. – Dan koji je zauvijek promijenio Sarajevo i BiH

2. maj 1992. – Dan koji je zauvijek promijenio Sarajevo i BiH

prije 1 sat
Neboderi i planina Trebević iznad Sarajeva
Podijeli vijest:

Prije tačno 34 godine, Sarajevo je proživjelo jedan od svojih najtežih dana, kada su branitelji uspjeli odbiti napade i sačuvati grad od okupacije. Pripadnici MUP-a, Teritorijalne odbrane i hiljade građana zaustavili su tenkove i oklopna vozila JNA na prilazima centru.

Artiljerijski udari pogodili su brojne objekte, a plamen je zahvatio zgrade širom grada. Tadašnje ratno izdanje “Oslobođenja” naslovom “Brutalan napad na Sarajevo” ovjekovječilo je užas koji je vladao na ulicama.

Novinari koji su izvještavali iz prve ruke složili su se da je 2. maj 1992. bio najkrvaviji dan u istoriji glavnog grada, iako su prethodna razdoblja također donosila stradanja, ali nikada tako surova i od strane domaćih snaga.

Ključna borba odvijala se u blizini zgrade Predsjedništva, gdje su branitelji onesposobili četiri tenka i više oklopnih transportera. U izvještaju se navodi da su na Skenderiji zapaljeni tramvaj i desetak automobila, a vatra je progutala zgradu Sindikata i Valtera Perića.

Ulice su postale poprište žestokih sukoba na Grbavici i Skenderiji, dok je zgrada Televizije Sarajevo satima bila na meti napada. Prvi put nakon Drugog svjetskog rata oglasila se sirena za vazdušnu opasnost, jer su avioni JNA nadlijetali grad na brišućem letu.

Fotografije zapaljenih tramvaja i eksplozije granate na uglu Dalmatinske i Titove ulice obišle su svijet. Pripadnici MUP-a i samoorganizovani građani spriječili su niške specijalce da zauzmu centar, a mnogi od njih su zarobljeni u neboderu UPI-ja i zgradi Bosanskog kulturnog centra.

Ismet Dahić, tadašnji komandir CJB Stari Grad, opisao je kako je napad izmišljen, uz pucnjavu na autobuskoj stanici, a potom su tenkovi krenuli. Zapaljena je i Glavna pošta, što je ostavilo 45.600 telefonskih priključaka bez funkcije i dovelo do komunikacijske blokade grada.

Istog dana, na aerodromu su pripadnici JNA zarobili predsjednika Predsjedništva Aliju Izetbegovića i njegovu delegaciju koji su se vraćali iz Lisabona. Odvedeni su u kasarnu u Lukavici, dok su izbjeglice iz Rogatice i Goražda stizale u grad u potrazi za sigurnošću.

U noći između 2. i 3. maja, Sarajevo je ponovo bilo na udaru, a list “Oslobođenje” završio je izvještaj konstatacijom da je grad naslonjen na pakao doživio svoj najteži dan u istoriji.

   Tagovi