Stavovi malezijskih porodica o novoj zabrani su različiti.

Saravanan Ganasan i Jayaradha Veerasamy iz Kuala Lumpura, čija djeca imaju 12 i 15 godina, podržavaju novu regulativu. Oni su već ranije zabranili svojoj djeci korištenje društvenih mreža, smatrajući da maloljetnici nemaju psihološku snagu da se nose s njima.

Uređaji se drže izvan spavaćih soba, vrijeme provedeno pred ekranom ograničeno je na zajedničke prostorije, a sinu nije dozvoljeno da zaključa telefon lozinkom.

“Izloženost je ono čega se bojimo”, rekao je Saravanan. “Pogrešna vrsta izloženosti može naštetiti umu.”

Petnaestogodišnji Aadhavan Saravanan smatra da bi bio ovisan o društvenim mrežama kada bi imao potpunu slobodu. “Društvene mreže su poput luksuza, a ne nužnosti”, rekao je.

Par tvrdi da su ih ograničenja natjerala da razviju vještine izvan digitalnog svijeta. Aadhavan čita knjige u dvorištu pod stablom manga i popravlja pokvarene kućanske aparate, dok se njegova sestra bavi kuhanjem i ručnim radom.

“Mnogi roditelji se užasno boje da će se djeca dosađivati”, rekla je Jayaradha. “Ali dosada je zapravo vrlo korisna jer djeca počinju razmišljati izvan okvira.”

Shaun Hew iz čeraškog predgrađa Kuala Lumpura smatra da nova ograničenja idu predaleko.

Hew vjeruje da društvene mreže njegovoj djeci omogućavaju produktivno provođenje vremena, uz adekvatan nadzor odraslih. Njegov jedanaestogodišnji sin koristi platforme za učenje kuhanja, a četrnaestogodišnja kćerka YouTube za pripremu ispita.

Brine ga da bi naglo uskraćivanje pristupa moglo navesti tinejdžere na pobunu i pronalaženje neregulisanih načina za zaobilaženje blokada.

Pojedini kritičari izražavaju zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosti.

Neki analitičari tvrde da bi malezijska odluka mogla povećati rizik od povrede privatnosti podataka i proširiti državni nadzor.

“Ovo u velikoj mjeri prati trend, ali na način koji izaziva uzbunu zbog potrebe za vladinom ličnom kartom prilikom provjere godina”, rekao je Benjamin Loh, predavač društvenih nauka na Univerzitetu Monash u Maleziji. Dodao je da bi kompanije koje vode društvene mreže mogle završiti s pohranom osjetljivih ličnih podataka bez adekvatnih zaštitnih mjera.

Loh je upozorio da bi odluka mogla nenamjerno pogoditi osobe bez državljanstva, neregistrovane stanovnike i pripadnike marginaliziranih zajednica, uključujući LGBTQ+ osobe koje se oslanjaju na anonimnost na internetu radi sigurnosti.

Bez kazni za roditelje, porodice lako mogu zaobići zakon tako što će kreirati profile za svoju djecu, dodao je.

“Ovo je veliki propust koji, ukoliko regulatori ne budu spremni riješiti, može dovesti do toga da zakon ima mali učinak u sprječavanju djece da koriste društvene mreže”, rekao je Loh.