Tokom protekle godine na putevima Bosne i Hercegovine evidentirane su ukupno 42.762 saobraćajne nezgode, od čega je 8.124 bilo sa stradalim ili povrijeđenim osobama, dok je 34.638 nezgoda prouzrokovalo samo materijalnu štetu. Dnevni prosjek iznosio je 117 incidenata.

Stručnjaci za saobraćaj ističu da puko pooštravanje kazni ili pojedinačne zakonske izmjene ne mogu same po sebi unaprijediti sigurnost na bh. cestama, već je neophodno provesti sveobuhvatne reforme sistema bezbjednosti i poboljšati edukaciju učesnika u saobraćaju.

Profesor sarajevskog Univerziteta Drago Ezgeta smatra da postojeći sistem treba temeljito reformisati i uskladiti s evropskim normama.

“Da bi se vozači bolje pripremili za sigurnije i odgovornije učešće u saobraćaju, potrebno je pronaći nove načine edukacije postojećih vozača, koji bi kroz unapređenje znanja i vještina mogli doprinijeti većoj sigurnosti, uključujući nove funkcionalnosti vozila, drugačiji pristup rizicima i cjelovitije sagledavanje saobraćajne bezbjednosti”, kazao je Ezgeta.

S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje saobraćajne škole u Mostaru upozorava da problem nije samo u zakonima, već i u njihovoj primjeni na terenu.

“Potrebno je pojačati kazne za najteže saobraćajne prekršaje, poput vožnje pod dejstvom alkohola, prekoračenja brzine i korištenja telefona tokom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje i modernizaciju saobraćajne infrastrukture”, navodi ona.

Kada je riječ o mladim vozačima, Ezgeta smatra da treba unaprijediti pristup obuci kandidata i proširiti edukativni program kako bi se vozači kvalitetnije pripremili za sigurno učešće u saobraćaju.

Statistike pokazuju da mladi vozači češće bivaju umešani u nezgode zbog nedostatka iskustva, a dodatni rizik predstavljaju noćna vožnja, neprilagođena brzina i upotreba mobilnih telefona za volanom.

“Problem često nije starosna dob, već loša saobraćajna kultura i slaba primjena postojećih zakona. Stroža pravila bez redovne i kvalitetne kontrole saobraćajne policije često ne daju velike rezultate. Smatram da fokus treba biti na sigurnom i realnom sticanju iskustva, a ne samo na oštrim kaznama”, ističe Lasić.

Kao jedno od mogućih rješenja, ona predlaže uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim zemljama Evropske unije.

“Primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strožijeg nadzora može smanjiti broj saobraćajnih nezgoda među mladim vozačima”, navodi ona.

Ezgeta također skreće pažnju na potrebu uspostavljanja cjelovitog sistema nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.

“Potrebno je u Zakonu definisati odgovornost zdravstvenih ustanova koje prilikom utvrđivanja dijagnoza koje utiču na sposobnost upravljanja vozilom takve informacije dostavljaju nadležnim organima, ali i samim vozačima. Zakon bi trebao definisati i odgovornost vozača koji, pri privremenoj ili trajnoj promjeni zdravstvenog stanja koja umanjuje vozačku sposobnost, u takvim situacijama ne smiju upravljati motornim vozilom”, naglašava Ezgeta.

Sagovornici su saglasni da same kazne nisu dovoljne bez kvalitetnije saobraćajne kulture, edukacije i efikasnije primjene zakona.

“Posljednja izmjena zakona koja reguliše obijesnu vožnju kod nas u BiH još uvijek je tretira kao prekršaj, dok je u EU obijesna vožnja krivično djelo”, upozorava Ezgeta.

Lasić dodaje da je korištenje mobilnog telefona tokom vožnje danas jedan od glavnih uzroka ometanja vozača i ozbiljan sigurnosni problem na putevima.

Oboje sagovornika smatraju da je za dugoročno smanjenje broja saobraćajnih nezgoda potreban drugačiji pristup sigurnosti kroz edukaciju, prevenciju, kvalitetniji nadzor i modernizaciju saobraćajnog sistema.