U srijedu je u turski parlament stigao prijedlog zakona pod nazivom “Zakon o jačanju nacionalnog jedinstva i društvene kohezije”, koji je pripremljen u sklopu inicijative “Turska bez terorizma”.

Ovim zakonskim prijedlogom želi se uspostaviti pravni temelj za obustavu krivičnih istraga, sudskih postupaka i izvršenja pojedinih zatvorskih kazni, ali tek nakon što turske sigurnosne institucije potvrde da su PKK/KCK i sve povezane strukture prestale s oružanim djelovanjem i predale svo kontrolisanu naoružanje i municiju.

Mehanizam bi se aktivirao samo ako Vijeće za nacionalnu sigurnost Turske (MGK) potvrdi takvu procjenu i ako se njena odluka objavi u Službenom listu.

Zakon bi obuhvatio krivična djela poput osnivanja ili vođenja PKK/KCK-a, članstva u organizaciji, svjesnog pomaganja, širenja propagande, te djela počinjena u okviru njenih aktivnosti ili u njenu korist, a sve prema turskom Zakonu o sprečavanju finansiranja terorizma.

U prijedlogu se “organizacija” definiše kao PKK/KCK i svi povezani subjekti, dok se “Odbor” odnosi na tijelo koje će se formirati na osnovu ovog zakona.

Predviđeno je da se istrage i postupci za djela s kaznom do 15 godina zatvora obustave na pet godina, a za djela s kaznom većom od 15 godina, doživotnim ili otežanim doživotnim zatvorom na deset godina.

Ova odredba neće se primjenjivati na istrage i postupke za namjerno ubistvo počinjeno u okviru aktivnosti organizacije, niti na djela počinjena prije 1. juna 2005. godine za koja je propisana doživotna ili otežana doživotna kazna.

Tokom perioda obustave neće teći zastara.

Dokazi i spisi predmeta biće sačuvani, a oduzeta imovina i sredstva biće unovčeni i prebačeni u državni trezor.

Strane s pravom žalbe biće službeno obaviještene o odlukama, uz informacije o pravnim sredstvima i rokovima.

Na odluke javnih tužilaca moći će se uložiti prigovor sudiji za krivične istrage u roku od dvije sedmice, a ista mogućnost žalbe postoji i za sudske odluke o obustavi postupaka.

Za istrage pokrenute nakon objavljivanja odluke MGK-a za ranije počinjena djela biće potrebno odobrenje Odbora.

Mjere osiguranja, poput pritvora i sudskih kontrola, razmatrat će nadležni sudovi, regionalni apelacioni sudovi ili odgovarajuće vijeće Kasacionog suda, a mogu ih ukinuti ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Predmeti u žalbenom ili kasacionom postupku koji se odnose na djela obuhvaćena prijedlogom biće ukinuti.

Odluke o obustavi biće evidentirane u posebnom sistemu kojem će pristup imati samo tužioci, sudije i sudovi u vezi s krivičnim istragama ili postupcima.

Ako osoba tokom perioda obustave počini drugo krivično djelo povezano s terorizmom, obustava se ukida i postupak se nastavlja.

U slučaju osuđujuće presude, kazna će se izvršiti bez pogodnosti predviđenih ovim prijedlogom.

Ako tokom perioda obustave ne bude počinjeno nijedno krivično djelo povezano s terorizmom, nadležni organi donijet će odluku o nepokretanju postupka ili odbacivanju predmeta.

Prijedlog također predviđa obustavu izvršenja zatvorskih kazni nakon što odluka MGK-a stupi na snagu, pod uslovom da sigurnosne institucije potvrde raspuštanje organizacije i predaju oružja.

Ova odredba ne odnosi se na osobe osuđene za namjerno ubistvo počinjeno u okviru aktivnosti organizacije niti na osobe osuđene na doživotni ili otežani doživotni zatvor za djela počinjena prije 1. juna 2005. godine.

Prema prijedlogu, osuđenicima s ukupnom kaznom do 15 godina izvršenje se obustavlja na pet godina, a onima s kaznom većom od 15 godina, doživotnim ili otežanim doživotnim zatvorom na deset godina, odlukom sudije za izvršenje sankcija.

Odluke o oduzimanju imovine ostaju na snazi, a zastara ne teče tokom obustave.

Na odluke sudije za izvršenje sankcija moći će se uložiti žalba, a one će biti evidentirane u posebnom sistemu. Ako tokom obustave bude počinjeno drugo krivično djelo povezano s terorizmom, obustava se ukida i izvršenje kazne se nastavlja.

Ako tokom tog perioda ne bude počinjeno takvo djelo, smatrat će se da je kazna izdržana. Provedbu odluka o obustavi nadzirat će uredi javnih tužilaca.

Prijedlog zakona predviđa osnivanje Odbora kojim će predsjedavati potpredsjednik Republike Turske, a činit će ga ministri pravde, vanjskih poslova, unutrašnjih poslova i nacionalne odbrane, generalni sekretar Predsjedništva, direktor Nacionalne obavještajne organizacije (MIT) i generalni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Odbor će pratiti provođenje zakona, po potrebi osnivati pododbore, pozivati predstavnike javnih institucija i druge osobe na sastanke te raspoređivati osoblje radi olakšavanja napretka u radu.

Nakon objavljivanja odluke MGK-a, Odbor će periodično procjenjivati potpuno raspuštanje organizacije na osnovu izvještaja o praćenju te, ukoliko ocijeni potrebnim, može zatražiti dodatne pravosudne, administrativne ili zakonodavne mjere.

Također će periodično preispitivati odluke o obustavi donesene na osnovu prijedloga zakona.

Kada je to primjereno, Odbor može zatražiti uklanjanje pravnih posljedica koje proizlaze iz istraga i krivičnih postupaka putem sudova za krivične istrage ili posljedica koje proizlaze iz presuda putem sudija za izvršenje sankcija.

Na takve zahtjeve moći će se uložiti žalba.

Zahtjevi za uklanjanje ograničenja moći će se podnijeti tek nakon dvije godine u slučaju petogodišnje obustave, odnosno nakon tri godine u slučaju desetogodišnje obustave.

Odbor će redovno izvještavati Veliku narodnu skupštinu Republike Turske o svom radu.

Parlament će uspostaviti Komisiju za praćenje koja će nadzirati aktivnosti provedene na osnovu zakona i davati preporuke. Poslove sekretarijata za Odbor obavljat će Generalni sekretarijat Predsjedništva.

Oružje, municija, vozila, oprema, eksploziv i drugi materijali koje članovi organizacije predaju ili prijave bit će službeno evidentirani.

Postupke za provođenje zakona zajednički će utvrditi Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo nacionalne odbrane nakon konsultacija sa sigurnosnim institucijama.

Prijedlog zakona primjenjivat će se na osobe koje u roku od šest mjeseci od objavljivanja odluke MGK-a u Službenom listu podnesu pisanu izjavu glavnom javnom tužilaštvu u mjestu svog boravka ili institucijama koje odredi Odbor, navodeći da žele koristiti pogodnosti predviđene ovim zakonom.

Javne institucije bit će obavezne da bez odlaganja izvršavaju dužnosti koje su im dodijeljene ovim prijedlogom zakona. Osobe koje obavljaju zadatke u skladu s ciljevima i aktivnostima predviđenim zakonom neće snositi pravnu, administrativnu niti krivičnu odgovornost za radnje poduzete u okviru izvršavanja tih dužnosti.