Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa radi na sastavljanju spiska španskih proizvoda koji bi mogli biti obuhvaćeni embargom, nakon što je Trump danas naložio zvaničnicima da prekinu trgovinsku razmjenu sa Španijom.

Trump je prijetnju ponovio na samitu NATO-a u Ankari, kao odgovor na odbijanje Madrida da podrži cilj Alijanse o izdvajanju pet posto BDP-a za odbranu do 2035. godine.

Ministarstvo finansija, u saradnji s Uredom američkog trgovinskog predstavnika i Ministarstvom trgovine, trebalo bi da pripremi spisak, a Trump je pred novinarima izjavio da Španiju smatra uzaludnim trudom i da više ne želi poslovati s njom.

Ovo nije prvi put da Trump prijeti sličnim mjerama. U martu je tvrdio da je naložio ministru finansija Scottu Bessentu da prekine sve poslove s Madridom nakon što je španska vlada blokirala korištenje zajedničkih vojnih baza za napad na Iran.

Iako su Bessent i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer potvrdili da Trump ima zakonska ovlaštenja za uvođenje embarga, nijedna državna institucija tada nije poduzela formalne korake. Trump je i prošle jeseni zaprijetio Španiji carinama ako ne poveća izdvajanja za odbranu.

Izvor upoznat s internim raspravama u administraciji kaže da se na ovome radilo još prošlog oktobra i da će sada ponovo biti aktivirano.

Mogući embargo na špansku robu mogao bi ugroziti trgovinski sporazum koji su SAD prošle godine sklopile s Evropskom unijom, čija je Španija članica. evropski parlament nedavno je usvojio zakonodavstvo kojim se provodi Sporazum iz Turnberryja, koji sadrži klauzulu koja omogućava EU da se povuče iz sporazuma u slučaju njegovog kršenja.

Bivši glavni ekonomista State Departmenta u administraciji Joea Bidena, Chad Bown, smatra da uvođenje carina na špansku robu nije naročito komplikovano, ali bi bilo pogubno za Sporazum iz Turnberryja i vjerovatno bi značilo njegov kraj, što bi moglo izazvati novi trgovinski rat koji bi pogodio robnu razmjenu vrijednu oko bilion dolara.

Uvođenje embarga zahtijeva proglašenje vanrednog stanja i dokaz da država predstavlja neuobičajenu ili vanrednu prijetnju američkim interesima. Administraciji bi bilo teško pred sudom dokazati da Španija, kao saveznica u NATO-u, predstavlja takvu prijetnju. Iako Vrhovni sud u februaru nije potvrdio predsjednikovu ovlast, sudije Clarence Thomas i Brett Kavanaugh u svojim su izdvojenim mišljenjima naveli da je Kongres tu ovlast prenio na predsjednika.

Izvor upoznat s razmišljanjima administracije smatra da su u prilično dobroj pravnoj poziciji jer Vrhovni sud nije osporio ono što se smatra vanrednim stanjem.

Trgovinska razmjena između SAD i Španije relativno je skromna – američki uvoz iz Španije u 2025. iznosio je više od 21 milijardu dolara, dok je izvoz u Španiju dostigao 26 milijardi dolara. Ipak, potez protiv Madrida mogao bi dovesti u pitanje sporazum s EU, koji predviđa niže carine na američke industrijske proizvode u zamjenu za jedinstvenu američku carinsku stopu od 15 posto na robu iz EU.

Zvaničnici Evropske komisije, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, izrazili su nadu da se Trumpove prijetnje neće ostvariti, ističući da uzimaju u obzir sve opcije i da nije prvi put da se prijeti. Drugi je dodao da se nadaju da je ovo samo izjava, a ne nešto što će biti provedeno.

Na pitanje o mogućem ugrožavanju sporazuma s EU, Trump je odgovorio da će vidjeti šta će biti s Unijom, optužujući je da se godinama loše odnosila prema SAD-u.

Uprkos ozbiljnosti prijetnji, poslovna zajednica i industrijski sektor ostaju skeptični. Jedan bivši američki zvaničnik, koji sada radi u industrijskom udruženju, rekao je da niko ne očekuje da će do embarga doći, jer bi to bilo nezapamćeno.