Pet godina nakon povratka na vlast u Afganistanu, talibani su uspjeli proširiti svoje diplomatske i ekonomske odnose sa zemljama širom svijeta. I pored toga, zemlja ostaje u velikoj mjeri međunarodno izolovana zbog kršenja ljudskih prava, naročito prava žena i djevojčica.

Jedina država koja je zvanično priznala talibansku vladu je Rusija. Zapadne zemlje uslovljavaju priznanje poboljšanjem stanja ljudskih prava, ali mnoge od njih, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i članice Evropske unije, ipak sarađuju s Kabulom kada postoji praktična potreba.

Talibanske vlasti su posljednjih godina primale delegacije iz Kine, Japana, Turske, Saudijske Arabije i Britanije, a posebno razvijaju odnose sa susjedima i zemljama centralne Azije. “Zemlje u regionu i naši susjedi su nam od posebnog značaja jer su naše ekonomske veze i interesi usko povezani”, izjavio je prošlog mjeseca portparol talibana Zabihullah Mujahid.

Ove godine u Kabulu su se okupili i zvaničnici Tadžikistana, Turkmenistana, Kirgistana, Uzbekistana i Kazahstana. Centralnoazijske zemlje, koje nemaju izlaz na more, zainteresovane su za trgovačke rute kroz Afganistan prema svjetskim lukama.

“Među državama u regionu postojala je mnogo veća spremnost da kažu: ‘Ovo je realnost u našem susjedstvu i saradnja je neizbježna'”, rekla je Erica Gaston, članica tima koji je Vijeće sigurnosti UN-a zadužilo za pronalaženje rješenja za Afganistan.

Talibani pokušavaju privući i investicije u infrastrukturu i rudarski sektor. Posebno računaju na ogromna, uglavnom neiskorištena prirodna bogatstva zemlje, a interes pokazuju kineske i druge regionalne kompanije. Veći priliv stranog kapitala ipak koči nedostatak međunarodnog priznanja.

Talibanski zvaničnici sve češće putuju u inostranstvo. U junu je njihova delegacija u Briselu razgovarala s predstavnicima 15 zemalja EU-a o povratku odbijenih tražilaca azila u Afganistan. “Oni koji nemaju zakonsko pravo boravka u Evropi moraju biti vraćeni”, rekao je portparol EU-a.

Njemačka predvodi taj proces, a u julu je, prema ministru unutrašnjih poslova Alexanderu Dobrindtu, prvi put od 2021. deportirala u Afganistan osobu koja nije bila osuđena za krivično djelo. “Sve više zemalja prihvata da je ovo realnost, čak i ako im se ta realnost ne sviđa ili je ne odobravaju”, rekla je Gaston.

Većina zapadnih država odbija ići dalje u odnosima s talibanima dok se ne promijeni njihov odnos prema ženama i djevojčicama. Djevojčicama je i dalje onemogućeno obrazovanje nakon 12. godine, a ženama je zabranjen pristup nizu javnih prostora, uključujući urede UN-a.

Međunarodni krivični sud prošle godine je izdao naloge za hapšenje talibanskog vrhovnog vođe Hibatullaha Akhundzade i glavnog sudije Abdula Hakima Haqqanija zbog sumnje na zločine protiv čovječnosti povezane s progonima žena i djevojčica.

Izvor iz UN-a u Kabulu kaže da mogućnost uticaja na talibanske vlasti zavisi od pitanja o kojem se pregovara. “Neka od tih pitanja su prilično neprobojna, ali postoje i druga područja u kojima je moguće postići napredak”, rekao je, navodeći borbu protiv narkotika i humanitarni pristup kao primjere područja u kojima postoji prostor za saradnju.

Veze s talibanima jačaju i zbog regionalne sigurnosti. Kina je ove godine bila domaćin pregovora nakon sukoba Afganistana i Pakistana u kojem su poginule stotine civila, a u posredovanje su se uključile i druge zemlje regiona.

Indija, glavni suparnik Pakistana, također je ojačala veze s Kabulom. Prošle godine je osigurala izuzeće od sankcija kako bi talibanski ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi mogao posjetiti zemlju.

Indijski izaslanik pri UN-u Harish Parvathaneni u junu je poručio da bi trebalo razmotriti promjenu sankcija protiv desetaka članova talibana. “Politička realnost Afganistana promijenila se u posljednjih pet godina i trenutni režim sankcija UN-a to mora uzeti u obzir”, rekao je.