Prva grupa od tridesetak osuđenika iz Švedske, koji su proglašeni krivim za teška krivična djela, trebala bi već od naredne sedmice započeti izdržavanje kazne u Estoniji, u skladu s dogovorom koji su dvije zemlje potpisale prošle godine.

Riječ je o prvom kontingentu od ukupno 300 zatvorenika koje Švedska planira premjestiti u Estoniju zbog prenatrpanosti svojih zatvora, a za svakog od njih će plaćati oko 30 miliona eura godišnje.

Prema podacima Savjeta Evrope, švedski zatvori su popunjeniji nego ikad, što je posljedica porasta organizovanog kriminala i strožih krivičnih politika, dok Estonija, s druge strane, ima gotovo polovinu praznih ćelija i drugu najnižu stopu popunjenosti zatvora u EU, od oko 58 posto.

Sporazum je sklopljen na pet godina i omogućava Švedskoj da pošalje do 300 zatvorenika u zamjenu za godišnju isplatu od 30,6 miliona eura, a Estonija ima kapacitet primiti još 300 zatvorenika, ali bi tada morala platiti 8.500 eura za svakog dodatnog zatvorenika.

Švedska vlada je priznala da je jeftinije slati zatvorenike u inostranstvo nego ih držati u vlastitim zatvorima, gdje trošak po zatvoreniku iznosi oko 11.000 eura.

Prema sporazumu, svi zatvorenici koji se prebacuju su muškarci, a isključeni su žene, maloljetnici, vođe kriminalnih grupa, radikalizovani zatvorenici i oni optuženi za terorizam, dok su uključeni osuđenici za ubistvo, oružanu pljačku, prevaru i teške finansijske zločine.

Estonija također ima pravo veta na kriminalce koje smatra previše opasnim, a zatvorenici mogu biti švedski ili strani državljani.

Sporazum predviđa da svaki zatvorenik ima pravo na najmanje krevet, stolicu, sto, radio, televizor, budilnik, šolju, ogledalo, ormar ili policu za knjige i uređaj za regulaciju prirodnog svjetla u ćeliji.

Zatvorenicima je zagarantovana jedna posjeta mjesečno u trajanju od jednog do dva sata, te duža posjeta od jednog do tri dana svakih šest mjeseci unutar zatvorskih ustanova.

Kako prenosi portal “Sweden Herald”, zatvorenici će biti smješteni u zatvor Tartu na jugoistoku zemlje, blizu ruske granice, gdje, za razliku od drugih estonskih zatvora, čuvari neće nositi elektrošokere.

Švedski zatvorenici bit će smješteni u najvećoj zgradi ustanove, “S-huset”, koja ima 400 ćelija, a za razliku od estonskih zatvorenika, neće morati plaćati struju i moći će obavljati pozive u Švedsku po istoj cijeni kao i unutar Švedske.

Šef odjeljenja Službe za zatvore Stefan Solhjort izjavio je da će prosječno vrijeme koje će zatvorenik provesti u Tartuu biti devet mjeseci, možda i nešto duže.

Sporazum je izazvao interes drugih evropskih zemalja koje traže rješenja za prenatrpane zatvorske sisteme, ali je također naišao na kritike akademika i civilnih organizacija, te proteste u Tartuu.

Podsjećamo, slične sporazume imale su Belgija i Holandija 2010. godine, kada je Belgija poslala 500 zatvorenika i tada je isplata iznosila oko 30 miliona eura godišnje, ali je na kraju premašila 40 miliona zbog uključivanja više zatvorenika nego što je prvobitno planirano.

Pet godina kasnije, Norveška je slijedila taj primjer i potpisala sporazum s holandskom vladom, te je za tri godine trajanja sporazuma izvezla 650 zatvorenika, za šta je platila ukupno oko 95 miliona eura.

Francuska i Holandija razmatrale su slanje svojih zatvorenika u inostranstvo, kao i Velika Britanija, iako su ti planovi odloženi zbog kritika i visokih procijenjenih troškova.

Finska je prošle godine čak izrazila interes za potpisivanje sporazuma s Estonijom, a belgijski mediji su prošlog februara objavili da vlada te zemlje razmatra zatvorski sporazum s tom baltičkom zemljom.

EU nije komentarisala ove slučajeve uz obrazloženje da svaka država članica ima posljednju riječ kada se radi o upravljanju prenatrpanošću zatvora.