Preliminarni podaci grčke Direkcije za istrage požara pokazuju da su iskre sa dotrajale elektroenergetske mreže odgovorne za veliki dio najrazornijih šumskih požara, a oko 75 posto izgorjelih površina ove godine povezano je s elektro-mrežom.

Iako infrastruktura učestvuje u manjem broju požara, oni koji nastanu zbog kvarova često se javljaju u najopasnijim uslovima – uz snažne vjetrove, veliku potrošnju struje i na udaljenim područjima sklonim požarima, zbog čega se brže šire i mogu postati katastrofalni.

Prema podacima Jedinice za istrage požara, požari povezani s mrežom čine oko 75 posto ukupno izgorjele površine u Grčkoj.

Dva smrtonosna požara krajem jula, jedan na zapadnoj Atici i drugi na Kritu, prema preliminarnim nalazima vatrogasne službe također su povezana s elektro-mrežom.

U tim požarima uništeno je više od 36.000 hektara, a život su izgubile četiri osobe.

Labavi vodovi, rastinje koje dodiruje kablove, prašina na opremi i drugi kvarovi mogu izazvati varničenje.

Rizik raste tokom jakih vjetrova i velike potrošnje struje, kada je dotrajala infrastruktura dodatno opterećena.

Grčki operator HEDNO odbacuje tvrdnje da je mreža glavni uzrok požara, navodeći da je samo jedan posto požara u 2025. godini pripisano mreži, u poređenju s tri posto u SAD.

Kompanija je saopćila da su njeni timovi bili raspoređeni na glavnim požarištima kako bi pomogli hitnim službama i obnovili snabdijevanje strujom u ugroženim zajednicama.

Veliki dio grčke mreže postavljen je prije više decenija i prolazi iznad zemlje kroz šume sklone požarima.

Grčka se šezdesetih godina odlučila za nadzemnu mrežu kao jeftinije rješenje, dok je finansijska kriza od 2009. dodatno smanjila ulaganja u infrastrukturu.

Kritičari smatraju da Grčka presporo premješta vodove pod zemlju i ne prilagođava mrežu sve težim uslovima za požare.