Kontroverzni plan za prvu svjetsku komercijalnu farmu hobotnica u Španiji doživio je krah, što je ponovno pokrenulo etičku raspravu o uzgoju ovih inteligentnih morskih stvorenja. Ribarska kompanija Nueva Pescanova je 2022. godine najavila investiciju od 65 miliona eura za postrojenje u blizini luke Las Palmas na Kanarskim ostrvima, s ciljem proizvodnje 3000 tona hobotnica godišnje do 2025. godine, ali su se od samog početka suočili s otporom naučnika i aktivista.

Krajem jula 2026. godine Nueva Pescanova je službeno odustala od projekta, navodeći u pismu lučkoj upravi Kanarskih otoka “poslovne i regulatorne” razloge, dok su aktivisti odmah proglasili pobjedu. Španija stranka za prava životinja Pacma istaknula je da je društveni, znanstveni i politički pritisak zaustavio projekat koji su opisali kao etički i ekološki užas.

Novinarka lista Canarias7, Silvia Fernández Díaz, koja je pratila cijelu priču, smatra da protesti na otoku nisu bili masovni te da je stvarni razlog odustajanja vjerovatno ekonomske prirode. Prema njenim riječima, farma nije bila isplativa, a izvori iz lučke uprave Las Palmasa potvrdili su da radovi na izgradnji nikada nisu ni započeli.

Morski biolog Ian Gleadall sa Univerziteta Tohoku u Japanu objašnjava da je uzgoj hobotnica izuzetno zahtjevan, posebno u fazi ličinke koja provede najmanje 20 dana plutajući u vodi prije nego što se spusti na dno. Čak i ako prežive tu fazu, mladunci su toliko osjetljivi da ugibaju pri najmanjoj pogrešci, a sličan neuspjeh dogodio se i u Japanu s kompanijom Nissui.

Prehrana je još jedan veliki izazov, jer hobotnice su izbirljive i ne vole jednoličnu hranu, pa bi troškovi prehrane vjerovatno premašili tržišnu vrijednost same hobotnice. Etički prigovori temelje se na činjenici da su hobotnice samotne i asocijalne životinje, a istraživanja pružaju snažne dokaze o njihovoj svjesnosti, što je popularizirao i Oscarom nagrađeni dokumentarac “Moj učitelj hobotnica”.

Unatoč neuspjehu masovnog uzgoja, potražnja za hobotnicama ne jenjava, pa se godišnje ulovi oko 370.000 tona, uglavnom uz obale Maroka i Mauritanije, dok su najveća tržišta Kina i Japan. Zagovornici uzgoja ističu da hobotnice brzo rastu, imaju kratak životni vijek, a njihovo meso je bogato hranjivim tvarima, te bi mogle postati ekološki održivije meso od govedine, svinjetine ili piletine.

Međutim, etički argumenti ostaju snažan alat protivnika uzgoja, koji ističu da su hobotnice visoko inteligentne, prirodno samotne divlje životinje čije je mjesto u divljini, a ne u podvodnim zatvorima.