Sirija je počela koristiti komercijalni dio luke Tartus, koji joj je Rusija predala prema novom sporazumu o sudbini ruskih baza u toj zemlji.

Na četvrti vez već su pristala dva broda s pšenicom i materijalom za proizvodnju cementa, dok su ruski vojnici napuštali obližnju zgradu i premještali opremu u drugi vojni objekat.

To je prvi vidljivi rezultat memoranduma koji su Moskva i Damask postigli nakon 18 mjeseci pregovora. Sirijska država preuzima civilne dijelove luke Tartus i aerodroma Hmejmim, dok će dio ruskih snaga ostati u preuređenim vojnim objektima.

Rusija, dakle, ne napušta Siriju niti predaje cijelu pomorsku bazu; zadržala je prisustvo u svom jedinom uporištu na Mediteranu, ali više neće raspolagati komercijalnim vezom i skladištima kao u vrijeme Bašara el Asada.

Dva broda uplovila su u Tartus u utorak, samo dva dana nakon objave sporazuma, a podaci o njihovom kretanju pokazuju da su stigla iz turskih luka, ali njihovo tačno polazište nije utvrđeno.

„Počeli smo koristiti vez broj četiri jučer, nakon što smo ga preuzeli. Rad je odmah počeo prijemom dva broda jedan za drugim”, rekao je za Rojters Jusef Arnus, rukovodilac operativnog i investicionog odjeljenja luke Tartus.

Prema njegovim riječima, na vez mogu istovremeno stati tri broda, dok bi obližnja skladišta trebala ubrzati istovar i smanjiti čekanje na sidrištu.

Novinari Rojtersa vidjeli su ruske snage kako izlaze iz zgrade pored veza i opremu prebacuju u obližnji vojni objekat. Nije poznato koliko ruskih vojnika ostaje u Tartusu i vazduhoplovnoj bazi Hmejmim, ali je sirijski izvor upoznat s dogovorom potvrdio da se Rusija ne povlači potpuno.

Vojni dijelovi dvije baze trebali bi biti pretvoreni u zajedničke centre za obuku i osposobljavanje, a prelazak na novi režim okončan u roku od tri mjeseca. Damask tako vraća civilnu infrastrukturu pod državnu upravu, dok Moskva zadržava vojno prisustvo na sirijskoj obali.

Rusija je 2015. vojno intervenisala u Siriji i pomogla Asadu da preživi najtežu fazu građanskog rata. Tartus i Hmejmim postali su njena glavna vojna uporišta na Bliskom istoku, iz kojih je mogla djelovati u istočnom Mediteranu i Africi.

Tartus je jedino rusko središte na Mediteranu u kojem njeni brodovi mogu da se snabdijevaju i obavljaju popravke. Sirija je korištena i kao usputna stanica za prebacivanje ruskih vojnika i vojnih izvođača u afričke zemlje.

Sirija i dalje zavisi od ruske pšenice i nafte, prema carinskim podacima koje je objavio Rojters, oko 85 odsto uvezene pšenice za sezonu 2025–2026. stiže iz Rusije i s ukrajinskih teritorija pod ruskom kontrolom. Tokom 2025. Sirija je primila i oko 16,8 miliona barela ruske nafte.

Moskva je pokušala svoje vojno prisustvo osigurati i trgovinom. Ruski i sirijski poslovni predstavnici najavljivali su da bi vez broj četiri mogao postati logistički centar za rusku pšenicu, ulje, drvo, čelik, ugalj i drugu robu. Pominjan je početni saobraćaj od oko 250.000 tona mjesečno i redovna linija između Novorosijska i Tartusa.