BERLIN – Njemački politikolog Aleksandar Rar ocijenio je da rezultati parlamentarnih izbora u Saksoniji-Anhaltu ukazuju na sve dublji jaz između vladajućih elita i građana u istočnoj Njemačkoj, te da zemlju očekuju dalja radikalizacija društva i političke borbe s neizvjesnim ishodom.

Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila je najveću regionalnu pobjedu u svojoj historiji, osvojivši prema preliminarnim zvaničnim rezultatima 43,8 posto glasova, što je za oko 23 procentna poena više nego na izborima 2021. godine.

Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Friedricha Merza pretrpjela je težak poraz, osvojivši samo 17,2 posto glasova, što je manje od dosadašnjeg historijskog minimuma od 22 posto iz 1998. godine.

„Prošla sedmica bila je crni dan za liberalnu demokratiju u Njemačkoj”, rekao je Rar za list „Vzgliad”.

Prema njegovoj ocjeni, izborni rezultat pokazuje da građani istočnih njemačkih pokrajina više ne vjeruju tradicionalnim strankama i sve više podržavaju političke snage koje zagovaraju radikalnu promjenu dosadašnjeg kursa.

„Demokratija zapadnonjemačkog tipa nije pustila korijenje u istočnim pokrajinama, čak ni 35 godina nakon ujedinjenja. Istočni Nijemci, a takva raspoloženja ne postoje samo u Saksoniji-Anhaltu nego i u drugim pokrajinama bivše DDR, žele drugačiju politiku od stanovnika zapadne Njemačke”, naveo je Rar.

On je, međutim, upozorio da podrška AfD-u raste i u zapadnim, takozvanim starim saveznim pokrajinama.

„Mislim da postoji sve veći jaz između vladajućih elita i običnih ljudi”, ocijenio je njemački politikolog.

Pritisak na Merca

Govoreći o rezultatu CDU-a, Rar je kazao da je stranka njemačkog kancelara doživjela „politički Waterloo” i predvidio da će nakon izbornog debakla biti sve više zahtjeva za ostavku Friedricha Merza.

Prema njegovim riječima, unutar CDU-a moglo bi doći do ozbiljnog sukoba oko budućeg odnosa prema AfD-u.

„Jedni će govoriti da CDU treba da otvori dijalog s AfD-om, dok će drugi tvrditi da etablirane stranke moraju po svaku cijenu ostati na vlasti i da ni pod kojim uslovima ne smiju dozvoliti Alternativi za Njemačku da uđe u pokrajinsku vladu”, rekao je Rar.

On smatra da dodatnu nervozu u Berlinu izaziva odnos administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema AfD-u.

„Budući da Donald Trump uslovno podržava AfD, u Berlinu postoji dojam da američka administracija ne bi imala ništa protiv ’promjene režima’ u Njemačkoj. Njemačke vladajuće elite tome će se odlučno suprotstaviti. Pred nama su radikalizacija društva i brojne bitke s neizvjesnim ishodom”, upozorio je Rar.

Vagenknecht u ulozi „kralja odluke”

AfD je u novom sazivu pokrajinskog parlamenta osvojio 39 od ukupno 83 mandata, što znači da mu za samostalno formiranje vlade nedostaju tri zastupnika. CDU će imati 15 mjesta, Socijaldemokratska partija, Zeleni i Ljevica po osam, dok je Savez Sare Wagenknecht (BSW) osvojio pet mandata.

Rar očekuje da će sve sistemske stranke pokušati formirati široku koaliciju kako bi spriječile dolazak AfD-a na vlast. Za takvu većinu, međutim, neophodna im je podrška Saveza Sare Wagenknecht, koji je s 5,3 posto glasova prešao izborni prag.

„Odlučujući glas pripada Sari Wagenknecht i njenom savezu. Ne isključujem mogućnost da bi njezina stranka mogla podržati vladu AfD-a”, rekao je Rar.

AfD i Savez Sare Wagenknecht zajedno raspolažu s 44 mandata, što je dovoljno za parlamentarnu većinu. Ipak, kopredsjednica BSW-a Amira Mohamed Ali isključila je mogućnost da njezina stranka podrži kandidata AfD-a za premijera Saksonije-Anhalta Ulricha Sigmunda.

Sigmund je, s druge strane, ocijenio da bi pojedini zastupnici CDU-a mogli promijeniti stranu, posebno ako se prodube unutrašnje podjele u njemačkom konzervativnom taboru.

Kopredsjednica AfD-a Alice Weidel nazvala je izborni rezultat „historijskim” i poručila da je njezina stranka dobila mandat za formiranje vlade. Ona je navela da ostaje za vidjeti hoće li AfD vladati kao manjinska vlada, uz podršku drugih stranaka, ili kao dio koalicije.

Pokrajinski premijer i kandidat CDU-a Sven Schulze priznao je poraz i čestitao AfD-u na pobjedi.

Rekordna izlaznost

Na izborima je pravo glasa imalo približno 1,7 miliona građana, a izlaznost od oko 77,8 posto bila je najviša u Saksoniji-Anhaltu od ujedinjenja Njemačke.

Socijaldemokratska partija osvojila je 9,3 posto, Zeleni 8,9, a Ljevica 8,6 posto glasova. Slobodna demokratska partija, koja je bila dio dosadašnje vladajuće koalicije s CDU-om i SPD-om, dobila je samo 2,6 posto i nije prešla prag. Nakon tog rezultata, predsjednica regionalnog ogranka liberala Lydia Hüskens podnijela je ostavku.

Rar procjenjuje da će odnos snaga na predstojećim izborima u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu biti drugačiji, jer su pozicije ljevičarskih stranaka u tim sredinama još dovoljno snažne da spriječe apsolutnu većinu AfD-a.

„Ipak, Savez Sare Wagenknecht ponovno bi mogao odlučivati. Ako istovremeno ojačaju AfD i Wagenknechtova, sve je moguće”, zaključio je Rar.

Reuters ocjenjuje da je rezultat AfD-a odraz duboke nepopularnosti njemačke vladajuće koalicije i sve izraženijih podjela na političkoj sceni, dok Bloomberg navodi da će Merz morati suočiti s posljedicama znatno lošijeg rezultata CDU-a nego što se očekivalo.